Proskuryakova: Srbija može biti dobar primjer BiH

Ekonomija 28. sep 201609:21 > 09:26
Srna

Ozbiljnost u provođenju strukturnih reformi, stvaranje novih radnih mjesta u privatnom sektoru, smanjenje administracije, plata državnicima, reforma socijalne politike - sve su to uvjeti koje zemlje regije trebaju ispuniti kako bi ostvarile konkretan privredni rast. Neke su zemlje u tome bolje od drugih, ali još je mnogo posla.

Gošća Novog dana bila je Tatiana Proskuryakova, šefica ureda Svjetske banke u BiH.

Srbija je ostvarila veći napredak od BiH, a Proskuryakova je kazala da je to zbog toga što je Srbija počela strukturalne reforme par godina prije BiH.

Mislim da Srbija može biti dobar primjer BiH koji može slijediti. Tržište rada je napravila puno fleksibilnijim i veći napori su uloženi, efikasnija je privatizacija i reforma državne službe“, kazala je.

Bosna i Hercegovina je prema procjenama Svjetske banke ostvarila nešto niži privredni rast u odnosu na prethodnu godinu, odnosno 2,8 posto.

Na pitanje zašto vidimo usporavanje privrednog rasta u BiH i koji su glavni faktori, šefica ureda Svjetske banke u BiH je odgovorila: “Ne bih se brinula zbog usporavanja rasta, razlika je mala, ali rast se nastavlja i to nije problem, već su izvori rasta problem. Rast je i dalje vođen potrošnjom a u budućnosti mora biti vođen investicijama i izvozom. Nadamo se da će idućih godina rasti više od 3 procenta zbog toga da bi pristigla EU, mora biti puno veći od 3 procenta. Rast mora biti održaniji i mora biti više zapošljavanja u privatnim sektorima“.

O tome gdje je BiH napravila konkretan pomak je kazala: “Za mene najveći napredak je ostvaren u činjenici da su oba entiteta usaglasili zajednički plan, a to je reformska agenda i EU je prepoznala taj napredak te je 20. septembra prihvaćena aplikacija za članstvo u EU. Sada je jako bitno provesti zakonske reforme koje su donesene u BiH, bitno je i upravljanje javnim finansijama, jasan investicioni program, trogodišnji budžetski okvir – sve su to značajni temelji za rast u BiH. Napredak je impresivan i bitno je neopustiti se i nastaviti ovim tempom“.

Zapošljavanje u privatnom sektoru još uvijek je jedan od ključnih zadataka vlasti u BiH. O tome na koji način država treba da sarađuje s privatnim sektorom kako bi ovo ostvarila je kazala kako je to krucijalno pitanje.

Prošle godine smo napravili izvještaj Sistematska dijagnostika BiH gdje smo kazali kako je BiH i dalje neizbalansirana. Privatni sektor je mali i anemičan i ne može otvarati radna mjesta. Privatni sektor treba da postane moto rasta i razvoja. BiH se ističe među balkanskim zemljama u tome koliko je teško poslovati ovdje“, istakla je.

Na pitanje da li su zadovoljni rastom od 2,8 posto, Proskuryakova je odgovorila: “Mislim da možete i bolje od toga i BiH, kao i druge zemlje Zapadnog Balkana, moraju dostići EU, moraju biti konkuretne i ostvariti prihod koji je uporediv s njima“.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.