Žitoprodukt Banjaluka, najbrže rastuća kompanija u mlinsko-pekarskoj industriji u BiH, koja dnevno preradi od 90 do 100 tona pšenice. Objavila je da su završene sve pripremne aktivnosti za pokretanje proizvodnje i u mlinu u Prijedoru.

O ovom pozitivnom primjeru domaće proizvodnje i ekonomije govorili smo sa Sašom Uroševićem, direktorom Žitoprodukta.

“Mi smo imali potrebu da uposlimo i druge mlinove. Uposlit ćemo Prijedorski, koji ne radi već sedam godina. Angažovali smo i dva sa područja Banjaluke. Oni su radili u dosta manjem kapacitetu, uposlili smo njihove ljude, a prijedorski sa radom kreće 27. marta ove godine”, kazao je Urošević u programu N1.

Sa svim ovim kapacitetima, Žitoprodukt će da melje 5.5 tona pšenice mjesečno.

Ova firma je nekada bila jaka, ali poslije rata u BiH bilo je mnogo problema. Smanjivao se kapacitet proizvodnje, i firma je otišla u stečaj.

“Firmu onda kupuje Bojanić, koji pokreće proizvodnju. Krenulo je, a onda Slaviša Krunić je kupuje 2014. godine, investira veliki novac, preko 2.5 miliona eura”, kazao je Urošević.

U Žitoprodukt se ulaže i dalje, a pored mlina otvorena je i industrijska pekara – koja radi u sklopu mlina. U njoj su između ostalog zaposlene i žene iz Sigurne kuće.

“Investiralo se u kadar. Zapošljavamo 45 ljudi, u prijedorskom mlinu ih je 24, a radit će ih 30. Zaposleno će biti 50 ljudi, odnosno 100 ukupno”, kazao je Urošević u Danu uživo.

Žitopeka, zapošljava 350 ljudi, a prije dvije godine je imala samo 120 uposlenih. Orijentir je izvoz, a izvoze 70 posto proizvedenog i to na tržište Turske, Slovenije i Crne Gore.

BiH je kao država napravila veliki iskorak u izvozu brašna na tržište Turske, a koliko država pomaže/odmaže konkretno ovom preduzeću, i kako aktuelna politička situacija pomaže/odmaže firmi?

“Svakako da otežava, ne samo nama tokom poslovanja. Nego sliku o firmama u BiH prikazuju gorom nego što ona jeste. Partneri su skeptični, imaju loša iskustva – i nisu sigurno oko poreza, da li će se povećavati”, kazao je.

Vanjsko-trgovinska komora BiH dovodi partnere, ali Žitoprodukt nije svoje partnere našao preko ove institucije, nego preko privatnih kontakata. Ističe, da su im pak pomogli sa zakonskim procedurama.

Planovi za budućnost?

“Proizvodnja zdrave hrane je fokus. Protekle dvije godine smo probali sa autohtonim sortama pšenice, nego i drugih žitarica. Od naredne godine krećemo sa proizvodnjom, koja zaista ima budućnost”, ocijenio je na koncu gostovanja.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.