Druga strana Srebrenice: Malina za EU

Ekonomija 10. nov 201517:04 > 19:06
N1

Bolji početak za Srebrenicu trebalo bi da donese investiciona konferencija. Budućnost i perspektiva srebreničkog kraja je u poljoprivredi i proizvodnji zdrave hrane.

U Srebrenicu se Munib Avdagić vratio 2000. godine. Pošto četiri godine nije mogao naći zaposlenje, odlučio je zasaditi maline, tek jedan dulum da proba. Sa prozvodnjom malina i danas se bavi iako je u međuvremenu dobio posao komunalnog inspektora.

Naredne godine Avdagić odlazi u penziju, no od malinjaka ne namjerava odustati.

Sa prozvodnjom maline u srebreničkom kraju aktivno se krenulo prije pet gdina. Sa 300 tona godišnje danas se prozvede do 800, odnono ukupno 2.500 tona u cijeloj regiji Birač, kojoj pripada Srebrenica.

Po kvaliteti srebrenička malina je među prvima u svijetu zbog čega nije iznenađenje da se cijeli otkup plasira na evropko i američko tržištite.

Polovinom jula u Skelanima, nedaleko od Srebrenice, počela je sa radom fabrika za preradu voća i povrća Food Walley. Osim otkupa i skladištenja, naredene godine planirana je prozvodnja džemova, sokova, proizvoda od voća i povrča. Kapaciteti fabrike u ovom trenutku su oko 400 tona zamrznutog voća no fabrika se naredne godine proširuje zbog čega se intezivno radi na uvezivanju novih koperanata.

Osim nedovoljnog zasada maline, najveći problem je stručni kadar.

Budućnost i perspektiva srebreničkog kraja je u poljoprivredi, proizvodnji zdrave hrane, stočarstvu i turizmu. Ulaganje u prozvodnju i preradu jagodičastog voća jedan je od važnijih koraka na tom putu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.