U Temi jutra razgovarali smo o najvažnijoj vijesti za BiH koja se dogodila proteklog vikenda - o dvije nagrade za Danisa Tanovića i ekipu filma "Smrt u Sarajevu" na 66. festivalu Berlinale. Podsjećamo, bh. film je dobio najgradu Internacionalne asocijacije filmskih kritičara, kao i Srebrnog medvjeda od žirija festivala u Berlinu.

 Gošća je bila Vedrana Seksan, jedna od glumica u filmu, koja je kazala da je jako ponosna na kolege i kompletnu ekipu filma, jer je “strašno razmišljati o tome šta znači ne snimati filmove”.

Kazala je da to BiH ne radi, ne snima – jer se sjeća perioda prije rata kada je televizija radila, i kada su se snimali dječiji filmovi, serije, igrani filovi, dokumentarni…a danas “sve to je svedeno na ništa”.

Danis Tanović je dokazao da vjeruje bh. glumicima, budući da je cijela ekipa filma “Smrt u Sarajevu” bila iz BiH.

“Strašno sam iznenađena bila, jer nisam navikla na tu podjelu. Kada sam je pričitala – to je bio bosanskohercegovački film. Sve ovo vrijeme insistiran na tome, potencirala sam to u izjavama za medije – ne bez razloga”, kaže Seksan, jer “naši reditelji često uzimaju podjele koje nisu bosanskohercegovačke, posežu za glumcima iz regiona – vjerujući da će dobiti bolji proizvod”.

“Sigurna sam da će film biti dobar, jer smo bili sretni što radimo svi mi – dato nam je povjerenje. Svaki segment filma bio je iz BiH, i bilo je zadovoljstvo raditi ovaj film”, kaže Seksan.

Nije bilo teško snimati ni na 40 stepeni sarajevskog sunca, ističe, i ovakav rezultat u Berlinu se morao desiti.

“Tužno je što moramo to isticati ko činjenicu, ali je tako. Aida Begić je isto takav reditelj. Ima bh. podjelu. I dan danas se naježim od snage i moći bh. glumaca u filmu Snijeg”, dodaje.

Pojašnjava, da je nakon tog filma – ovo prva bh. podjela i dominacija domaćih glumaca.

Koliko je u Berlinu i na samom festivalu vladalo interesovanje za BiH?

“Imali smo veliko interesovanje na pres konferenciji koja je trajala sat i 20 minuta, inače ne traje duže od pola sata. Bilo je dosta novinara, i njima se film svidio. Meni je najvažnije od svega to da se mikrokosmos hotela u kojem se radnja filma dešava može primijeniti na cijelu Evropu. Pričali smo o izbjegličkoj krizi, i istaknuto je važnije postojanje zemalja poput BiH”.

Seksan je kazala da je bila iznenađenja činjenicom da su svi shvatili šta se u filmu dešava, jer je bila ubijeđena u lokalni karakter filma.

“Shvataju da se sve može primijeniti na makrokosmos Evrope, koja jeste kolijevka ljudskih prava – ali i Evropa fašizma i desnice”.

Radni naziv filma glasio je “Looking for Europe”, a na dan premijere, BiH je predala aplikaciju za članstvo u EU.

“U posljednju godinu dana mnogo se bavim Evropom. Igrala sam u Minhenu u predstavi Dark Ages koja govori o šizofreniji koja se dešava u Evropi, zatim ovaj film, a prije manje od mjesec dana imala sam premijeru predstave What is Europe, tako da se tim bavim kao da ću u Strazbur”, izjavila je Seksan u gostovanju na N1.

“Zanimljivo mi je to preispitivati danas, strah me svijeta u kojem živimo. Strah me te Evrope u koju stalno putujem. U Parizu kad sam, moram skidati jaknu i otvarati torbu radi sigurnosti. Razmišljam da mora postojati drugi izbor. Ali dešava se i to da je sve ono što je nenormalno, postaje normalno – opće šizofrenija”, pojašnjava Seksan.

Danis Tanović se po dolasku u Sarajevo osvrnuo na rad federalne ministrice kulture, Zore Dujmović, kao i Haris Pašović nešto kasnije putem FB statusa – stoga se pitanje postavlja samo po sebi: Mogu li ovakve stvari, poput filma Smrt u Sarajevu promijeniti bilo šta?

“Jedan film ne može nešto promijeniti. Ovo je uspjeh Danisa Tanovića, a ne BiH. Uspjeh BiH će biti onda kada se jedan film bude snimao u tri mjeseca, a ne u tri godine kao što je sada slučaj”, kaže Seksan.

“Treba se pitati šta smo mi od 1996. godine do danas uradili na kulturnoj strategiji. Zašto nemamo kulturnu strategiju? Zašto nemamo kino u Gradačcu, pozorište, zašto nam domovi kulture nemaju grijanje. Ne dijelim ništa na federalno, kantonalno – bićemo država kada budemo imali državnu strategiju”, ističe Seksan.

“Pitanja ne možemo postavljati kada ne dobijemo pare, nego onda kada se one dijele. Ne trebamo postavljati pitanja zašto nismo dio tala, mene ne zanima koliko para završi u čijem džepu. Sarajevo kao glavni grad ima četiri pozorišta. Pogledajte druge gradove. Treba postavljati prava pitanja, a sve je to zato što nemamo strategiju. Zašto to nijedan ministar do danas nije uradio? Konkretno, pitanje je gdje Federacija i RS ide kulturno i gdje će biti za pet godina”.

U tom slučaju, kaže, imali bismo fluktuaciju glumaca, ljudi…a pitanja poput istaknutih se ne bi postavljala.

“Da li bi Gavrilo Princip danas pucao i mijenjao svijet”, jedna je rečenica iz filma koju izgovara Vedrana Seksan, a da li danas imamo događaj koji bi eventualno mogao promijeniti svijet?

“Ne vjerujem da jedan događaj mora promijeniti svijet, nego svi moramo mijenjati svoj metar. Neki ljudi to rade, i ponosna sam na to što rade – ponosna sam što sam dio te ekipe. Voljela bih kada bi bilo više ljudi poput Danisa, pa da sastavljamo te metre”, su riječi kojima je Vedrana Seksan okončala gostovanje na N1.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.