Previše pameti je zapravo štetno po radno okruženje

Lifestyle 13. okt 201516:35 > 16:46
morgueFile

Kada unajmljujete, unaprijeđujete ili sastavljate tim obično tražite najpametnije ili najinteligentnije osobe na raspolaganju? Ne tako brzo, stanite na loptu.

Inteligencija i pamet su dvije karakteristike koje ispunjavaju samo minimum kritertija kako bi ste radili nešto. Previše inteligencije na jednom mjestu prosto može imati jako veliki kontraefekat.

Menadžment kompanije Enron se smatrao kao kolektiv najpametnijih ljudi, a razlog što se možda ne sjećate ove firme jeste što je ona prestala da postoji 2001. godine. Bavili su se prodajom i distribucijom energije, a uprkos enormonoj količini pameti, uspjeli su izgubiti milijarde dolara na tržištu – zbog čega su prestali da postoje.

Ozbiljne osobine koje su potrebne jednom timu jesu emocionalna inteligencija, interpersonalne osobine koje će anulirati “suhu” pamet, kako bi ta osoba bila dio tima koji će doprinositi.

Koji su problemi pametnih ljudi?
Prvi je onaj da često smatraju da znaju mnogo više od “običnih” ljudi. Možda zaista i znaju, ali to im ne pomaže da upravo vi “kupite” ono što oni prodaju.

To je tip ljudi koji je siguran da “uvijek zna pravi odgovor” ali ne računaju na činjenicu da postoji još neko ko zna, čime teoretski – pametni ljudi sputavaju sami sebe.

Organizacije, velike kompanije ili timovi to ne trpe. Pogotovo u situacijama kada se zna linija ovlaštenja koju pojedinci imaju. Superiornost u intelektu tu ne pomaže.

Ironija u svemu tome jeste u činjenici da najtalentovanija osoba u timu često biva izabrana za vođu, ali se pokaže kao najneuspješniji menadžer. U sportu su načešći primjeri ovoga.

Veliki fudbaleri kao treneri ne pokazuju velike rezultate, ili najtalentovaniji fudbaleri generacije – obično ne naprave velike karijere. Znate zašto je to tako?

Zato što im je jako teško pomiriti se sa činjenicom da “njihova veličina” trenira “obične smrtnike” koji nisu imali sreću i blagoslov da posjeduju talenat kao oni.

U drugom slučaju, rečenica glasi isto, osim što se ne mogu pomiriti sa činjenicom da “igraju sa običnim smrtnicima koji nisu talentovani kao oni”.

Wayne Gretzky, primera radi, najveći hokejaš svih vremena, sa najviše medalja i odličja imao je kratku karijeru kao trener. Detalj koji su vjerovatno svi zaboravili.

Najbolja tehnologija na svijetu nije rješenje u većini slučajeva, isto tako je i sa ljudima. Najpametniji obično ne uspjevaju.

Primjer za ovo su dvije kompanije sa istim proizvodom. Creative Technology Inc je izbacio svoj MP3 player kada i Apple svoj iPod. Iako će se svi stručnjaci složiti da je Crativeov koncept bio dosta kvalitetniji, kupci su se odlučili za Apple. U Creativeu su to prokomentarisali kao “iracionalna odluka kupaca”.

Najpametniji i najtalentovaniji ljudi obično nisu najbolji izbor za vođu, mada to u teoriji jako dobro zvuči, ali “više” nije uvijek “bolje”.

Snaga uma je uvijek osobina koja je poželjna, ali ona u međuvremenu briljantno ispunjava pogrešnu viziju.