Profesorica doktorica Devleta Balić, specijalistica za ginekologiju i akušerstvo, specijalista neuropsihijatar Osman Sinanović, profesor emeritus Univerziteta u Tuzli i Monia Avdić, šefica odsjeka za genetiku i bioinžinjering na Internacionalnom Burch Univerzitetu bili su gosti emisije Večernji studio čija tema je bila seksualno i reproduktivno zdravlje pandemije Covida-19.

Kako je istakla prof. dr. Balić, pandemija utiče na različite aspekte reproduktivnog zdravlja, na zatrudnjivanje, na ishod i tok trudnoće te i rađanje.

“Postoji razlika između muškaraca i žena i studije to potvrđuju, na primjer utiče na kvalitetu sjemena, na neke druge vidove funkcije genitalnih organa. Ne možemo procijeniti koliki je kratkororčni i dugoročni efekat infekcije, ali nismo imali toliko vremena da bi imali te studije. Trendovi rađanja u zadnje dvije godine promijenili su se u svim zemljama svijeta, ali to nije stvar samo infekcije nego i planiranja rađanja, odnosno odgađanja za neko drugo i bolje vrijeme“, istakla je Balić.

Profesor Sinanović je naveo kako se infekcija Covid-19 su početku shvatila kao respiratorna infekcija, ali da se vrlo brzo pokazala da je to sistemska infekcija, multiorganska bolest i da nema organa koji ne može biti pogođen.

“Što se tiče uticaja ove pandemije, koja predugo traje, a trajat će još, su negativne posljedice“, kazao je.

“Prvo imamo negativne posljedice iz ugla onog koji je imao korona virus, onda oni koji su imali u porodici ili među prijateljima i oni koji to nisu imali. Zatim možemo govoriti o reakcijama inače ljudi na stres, dakle pandemija je stres. Jedni minimiziraju taj problem i tako se brane psihološki – ‘neće to mene’, drugi prenaglašavaju opasnost pa poduzimaju čitav niz mjera, počevši od pravljenja zaliha hrane, lijekova koji nisu ni potrebni ni preporučeni, a oni koji su prelažali koronu, oni su sa najvećim uticajem psiholoških reakcija jer su često gledali smrti u oči te su se bojali da neće prevrnuti infekcija na negativnu stranu. I imamo treće – one koji su gledali iz daleka i među njima je veći nivo depresivnosti, anksioznosti, sa nižim pragom frustracija, negativan uticaj na san, a kad govorimo o anksioznosti to je briga, ali ima čitav niz somatskih tegoba pa može boljeti glava, onda tegobe koje imitiraju probleme sa disanjem a nisu, tegobe koje imitiraju srčani udar. Mogu postojati nedefinisani bolovi i onda takvi inače idu od doktora do doktora jer ne mogu da prihvate da je to anksioznost, tako da je globalno uticaj na mentalno zdravlje prisutan“, istakao je profesor Sinanović.

Naglasio je kako je Covid-19 negativno uticao na seksualno i reproduktivno zdravlje, ali i da nema dovoljan broj naučnih istraživanja da bismo bili u neke tvrdnje sto posto sigurni, ali je iznio i podatak da kako u historiji čovječanstvo nije iznjedrilo toliko publikacija kao što je o koroni te kazao da taj broj seže čak do 300.000 članaka.

“Neko ko je depresivan ima niži kvalitet života pa i seksualnog života, neko ko je anksiozan u komunikaciji ima poteškoća, a inače su smanjene komunikacije. Česta situacija je da se u kafani vrte mobiteli, da sjede djevojke, muškarci pa i parovi i da pišu poruke, ili šta već rade. To je u korona vrijeme postalo način komunikacije, a restrikcije odlaska u javni prostor su to dodatno potencirale. Kako ćeš se zaljubiti preko mobitela? Kako ćeš biti šarmiran ili šarmirati? U tom segmentu su posljedice evidentne“, naglasio je.

Dodao je i kako su istraživanja pokazala da među bračnim parovima su žene u većem stresu zbog Covida i da imaju veće posljedice po seksualno zdravlje u odnosu na muškarce, ali i da postoji povećan nivo nasilja među parovima i tu su uvijek žene u većem problemu – i to ne samo s verbalnog nego i fizičkog aspekta.