Japanski naučnici su potvrdili ono što su mnogi pretpostavljali. Zaposleni u velikim uredima suočeni su s nizom problema: "gubitkom privatne sfere, gubitkom identiteta, smanjenjem učinkovitosti"...

Mnogi to znaju i iz vlastitog iskustva. Čovjek se hoće koncentrisati na svoj posao, ali za susjednim stolom dvoje kolega raspravlja o nekoj aktualnoj temi, jedan kolega glasno telefonira s važnim klijentom. Jesam li ja kriv što se u takvoj situaciji ne mogu koncentrisati na svoj posao?

Ne. To potvrđuje jedna studija iz Japana. Okolna buka otežava koncentraciju, posebno ako se radi o razgovorima koji su povezani s vlastitim poslom. Ekipa naučnika koju je predvodio Takahiro Tamasue istraživala je na Univerzitetu Yamaguchi u Japanu mogućnosti koncentracije osoba koje su radile na računalu uz buku. Nekad je ta buka bila slična govoru, ali bez značenja. A nekad su buku činili pravi razgovori. Ispitanici su davali puno lošije rezultate u svom radu ako je buka bila načinjena od pravih razgovora nego ako se radilo o besmislenoj buci, sličnoj govoru, prenosi DW.

Tamesue je rezultate svoga istraživanja predstavio ovih dana na sastanku Akustičnog društva SAD-a u Honoluluu na Havajima.

Promjena moždanih valova

“Razgovori u okruženju često ometaju rad u kancelarijama s više osoba”, kaže Tamesue. Njegova studija pokazuje da koncentraciju na posao ne ometa samo jačina buke nego i sadržaj buke odnosno razgovora. Razgovor kolega o nečemu što ima veze s poslom u kancelariji ometa koncentraciju puno jače nego buka izvana, čak i ako je buka u oba slučaja jednako glasna. Čak i rad u kafiću u kojem ljudi glasno razgovaraju o svemu i svačemu može biti produktivniji nego rad u uredu s desetak ili više zaposlenika.

Tamesue i njegove kolege su mjerili moždane valove ispitanika uz pomoć elektro-encefalograma (EEG) dok su provjeravali njihovu koncentraciju na rad za računalom. Dva signala na EEG-u, koji predstavljaju reakciju mozga na podražaj i selektivnu koncentraciju ispitanika, bili su puno slabiji ako su ispitanici za vrijeme rada morali slušati razgovore u svom okruženju. Naučnici smatraju da to pokazuje da su tim razgovorima bili smanjeni selektivna koncentracija i sposobnost sjećanja. Muzika je imala isti učinak kao i razgovori.

Gripa i stres za sve

Poslodavci danas s puno angažmana preuređuju “staromodne” kancelarije u kojima sjedi jedna ili dvije osobe u velike kancelarije s deset i više osoba, kako bi potakli bolju komunikaciju i saradnju radnika. Ali, naučnici su već više puta utvrdili da velike kancelarije nisu pravi put. “Velike kancelarije su najidealnije mjesto za ometanje ljudi na poslu”, napisao je nedavno poslovni savjetnik Martin Wehrle za Spiegel online. “Velike kancelarije djeluju na produktivnost saradnika kao mravojed na mravinjak.”

2000. godine su psiholog Gary Evans i njegove kolege sa Univerziteta Cornell u Ithaci, SAD, utvrdili povećanu koncentraciju hormona stresa adrenalina u urinu ljudi koji su radili u velikim kancelarijama s više zaposlenika. Ti saradnici su bili i slabije motivirani na svom poslu. A danski naučnici su 2011. izvijestili da se ljudi koji rade u velikim kancelarijama s puno zaposlenika češće razbolijevaju. Je li razlog tomu stres ili činjenica da se uzročnici bolesti lakše šire u velikim kancelarijama, to nije utvrđeno.

2008. su Vinesh Oommen i njegove kolege sa Univerziteta Queensland u Australiji pregledali sve postojeće studije o velikim kancelarijama s puno zaposlenika. Zaključili su da su zaposlenici u velikim kancelarijama “suočeni s nizom problema kao što su: gubitak privatne sfere, gubitak identiteta, smanjenje učinkovitosti, brojni zdravstveni problemi, preopterećenost podražajima i nisko zadovoljstvo na radu”.

Brojni ljudi koji rade u velikim kancelarijama s puno zaposlenika već su odavno osjećali da u njima ne mogu tako dobro raditi. Studija japanskih stručnjaka sad je za to dala i naučni dokaz.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.