Popuštanjem strogih epidemioloških mjera mnogi su jedva dočekali mogućnost kupovine. No drugi misle da stvari više nikada neće biti iste.

Dio ljudi s dobrom platežnom moći će sigurno pohrliti u dućane, no moramo uzeti u obzir da je dio građana već pogođen posljedicama korona virusa. Primanja su im se smanjila ili su dobili otkaz, a ne zaboravimo i da je u Zagrebu bio potres zbog kojeg je dio ljudi ostao bez doma. Sve to negativno će se odraziti na potrošnju, ističe docentica dr.sc. Dajana Barbić sa Katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu za 24sata.

S njom se slaže i dr. sc. Zvonimir Galić sa Katedre za psihologiju rada i ergonomiju na Filozofskom fakultetu u u Zagrebu.

“Javnozdravstvenu krizu prati ekonomska koja će se vjerojatno produbljivati. Dio ljudi je ostao na posla, dio se boji te sudbine, a dijelu su smanjeni prihodi ili će to tek biti. U takvim okolnostima ljudi ne troše puno – dio jer nema, a drugi dio jer se boji. Povratak potrošačkog optimizma je nešto za što će trebati dosta vremena”, ističe dr. Galić.

Docentica smatra kako su promjene u potrošačkom mentalitetu nastupile već s početkom pandemije i teško će se mijenjati.

“Ova kriza nas je kao konzumerističko društvo naučila da možemo bez puno toga i da nam ne treba onoliko koliko smo mislili da nam treba. Stoga vjerujem da će se to sve odraziti na ukupnu potrošnju i to ne samo sad sljedećih nekoliko mjeseci, nego čak nekoliko godina”, uvjerena je, a sličnog je mišljenja u dr. Galić.

“Navike su se već promijenile od kad se suočavamo s korona virusom i neke od tih promjena će ostati trajne u „novom normalnom“. Premda je došlo do relaksacije mjera, situacija s koronavirusom je daleko od gotove. Dok se ne pronađe cjepivo kupovat ćemo u izmijenjenim okolnostima, uz poštivanje različitih mjera koje će iskustvo kupnje činiti manje ugodnim pa ćemo vjerojatno u trgovine ići nešto rjeđe i više kupovati strateški”, ističe on.

Dr. Barbić pojašnjava kako su već tijekom izolacije ljudi prestali trošiti na stvari koje nisu nužne ili su bile nedostupne, pa je kupovina odjeće i obuće ili odlazak u restorane nešto što se ne nalazi na listi prioriteta. 

“Mislim da će još neko vrijeme ljudi najviše trošiti na hranu stvarajući zalihe sve do trenutka dok se neće osjećati dovoljno sigurno da to više nije potrebno i da se mjere izolacije neće ponoviti. No u ovoj krizi, što se tiče novostečenih navika, velik broj potrošača se možda sad prvi put susreo s online kupnjom i vjerujem da će se to nastaviti. Možda neće značajno rasti, ali se sigurno neće bitno mijenjati sve dok se opet rutina ne vrati na stanje prije pandemije”, kaže dr. Barbić.

Tko će prvi pohrliti u trgovine ovisi o brojnim faktorima, a dr. Galić smatra da tu neće biti osobitih iznenađenja.

“Mi živimo u potrošačkom društvu i potrošnja je sastavni dio našeg života. Ja mislim da je normalno da se ljudi vesele, barem djelomičnom povratku, u normalne živote. Mi ne kupujemo proizvode samo zbog njihove uporabne vrijednosti nego i zato što oni znače. Potrošnja zadovoljava naše važne psihološke potrebe – odlazak u kupovinu razbija rutinu, zabavlja nas, pomaže nam da sebi i drugima definiramo tko smo. Nekim ljudima i nekim skupinama (npr. adolescenti) je to osobito važno i za njih očekujem da će najprije posjetiti trgovine”, kazao je on za 24sata.

Mnogi već sad na društvenim mrežama najavljuju kako jedva čekaju otvaranje trgovina i raduju se potrošnji, no preporuka stručnjaka je da budu racionalni.

“Kod kupovine manjih stvari poželjno je napraviti plan nabave namirnica na tjednoj bazi. Svakako valja napraviti proračun i vidjeti koliko novca se za što može izdvojiti. Ako pak želite kupiti neku veću i skuplju stvar, prespavajte. Pričekajte tjedan dana, pa zatim još jedan tjedan. Ako želja i dalje bude ista, tad razmislite na čemu uštedjeti da izdvojite novac za kupnju takvog predmeta i imajte na umu da zbog toga hrana i režije ne smiju patiti”, kaže financijski savjetnik Vanja Kovačević ponavljajući kako u kupovinu treba ići hladne glave i racionalno razmotriti što nam zapravo treba, a što kupujemo iz hira.

Kaže i kako je za kupovinu uvijek bolja gotovina jer je riječ o ograničenoj količini novca i ne možete se zanijeti u potrošnji kao kod kartice kad nemate opipljive novčanice u ruci, no zbog situacije s korona virusom i to se mijenja pa su u epidemiološkim mjerama istaknuli zašto je bolje nositi karticu.

“Ako vam samokontrola teško pada, postoje načini kako ograničiti dostupna financijska sredstva na karticama. Možete u banci zatražiti ukidanje minusa na računu i tako onemogućiti da idete u crveno, ili možete za kupnju koristiti samo onu karticu na koju sami stavljate sredstva. Kao kod kupovine na internetu. Imate na raspolaganju točno onoliko novca koliko ste stavili na karticu i kad taj iznos potrošite, nema daljnje potrošnje”, savjetuje Kovačević.

Dr. Barbić pojašnjava kako bi prije nove kupovine uvijek trebalo provjeriti stanje u ormaru ili smočnici te ne gomilati odjeću ili hranu.

“Zato je najvažnije prvo potrošiti ono što imate na zalihama, a zatim je važno trošiti planirano. Zadajte si budžet. Svejedno je je li on dnevni, tjedni ili mjesečni, i ne odstupajte od tog plana. Pritom se ravnajte prema vlastitim mogućnostima”, savjetuje docentica, a dr Galić se nadovezuje kako je racionalnost upravo ono čime bismo se svi sada trebali voditi.

“Ja uvijek nudim dva savjeta za racionalnu kupnju i oba redovno prakticiram. Prvi je – prespavajte kupnju i sutra odlučite treba li vam zbilja ono što ste danas poželjeli kupiti. Drugi je – razmislite postoji li bolji način za potrošnju iste sume novaca odnosno bi li bilo pametnije te novce uložiti u nešto drugo što više treba vama ili vašoj obitelji. S obzirom da su pred nama teška ekonomska vremena, mislim da je racionalna potrošnja novca od presudnog značaja”, zaključio je on.

Pametnija kupovina uz ovih 10 stručnih savjeta

1. Odredite budžet koji možete potrošiti u skladu s mogućnostima
2. U trgovinu ne idite bez popisa za kupnju te birajte samo one predmete koji su vam nužni
3. Prilikom kupnje strogo se držite popisa i ne odstupajte od njega
5. Kod većih nabavki, prespavajte i promislite treba li vam taj predmet
5. Razmislite za što biste još mogli iskoristiti novac namijenjen za taj predmet i biste li ga mogli potrošiti pametnije
6. Prije odlaska u kupnju potrošite zalihe, ne gomilajte hranu ni druge potrepštine
7. Za kupnju koristite gotovinu
8. Ograničite minus na kartici
9. Za kupovinu koristite karticu s ograničenim sredstvima koja sami uplaćujete na nju
10. Kad god je to moguće, koristite online kupovinu radije nego da odlazite u trgovačke centre

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad