Godišnje se u Srbiji blizu 30.000 ljudi šlogira i to je najčešći uzrok smrti kod žena, a kod muškaraca je na drugom mjestu, kaže dr. Sandra Radak, internista, angiolog.
Porast broja pacijenata sa kardiovaskularnim bolestima u zemljama u razvoju povezuje se sa nezdravim načinom života. Nezdrava ishrana, uz nedostatak fizičke aktivnosti i hroničan stres, povećavaju rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti.
Način života se svakako odražava na naše zdravlje, a veći dio čovječanstva, osim ljudi na Tibetu, u hroničnom je stresu, jednako i bogati i siromašni, konstatuje ljekarka Radak.
Ona navodi da se u praksi sve više susreće sa sve težim bolesnicima. Kaže da ljudi koji dolaze sve češće imaju – više bolesti. Ona pretpostavlja da ljudi uglavnom ignorišu tegobe i ne bave se sopstvenim zdravljem zbog brige o egzistencijalnim problemima.
Ne bih da plašim statistikom, ali godišnje se u Srbiji blizu
30.000 ljudi šlogira, kaže dr. Radak. “Šlog” je najčešći uzrok smrti kod žena, dok se kod muškaraca nalazi na drugom mjestu, dodaje.
Najčešći uzrok za moždanu kap je suženje krvnih sudova na vratu. Mozak trpi, nema dovoljno kiseonika, ni hrane, dolazi do nesvjestica, poremećaja u pamćenju – tzv. vaskularne demencije, navodi ljekarka.
Prepoznavanjem karotidne bolesti i hirurškim liječenjem može se znatno smanjiti rizik od “šloga”, naglašava.
Savjetuje svima da obrate pažnju na svoje faktore rizika i na pojave kao što su hipertenzija, povišen krvni pritisak, povišen šećer u krvi…
Internista ističe da pušenje udvostručuje rizik od moždane kapi. Dodala je da treba izbjegavati nezdravu hranu i alkohol, koji imaju veliki uticaj na pojavu bolesti krvnih sudova.
“Preporučujemo, najprije, zdravu hranu, što više ribe, svežeg povrća, salata… Sa voćem obazrivo, jer ono ima visok glikemijski indeks”, savjetuje Radak.
Ona preporučuje da, umjesto grickalica, dnevno unosite badem i lješnik, ali i toga tek onoliko koliko staje na dlan. Pijte dovoljno tečnosti i budite aktivniji.
Nije neophodno da idete u teretanu, na fitness i na skupe treninge. Dovoljno je da vježbate kod kuće, da izađete napolje na pola sata šetnje, navodi ljekarka.
Ultrazvuični pregled treba da urade svi koji imaju neurološke simptome, nesvjestice i vrtoglavice, a obavezno osobe starije od 45 godina, sa faktorom rizika, kaže Radak.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
Detaljnije u videu ispod:
