Ove godine Evropa i gotovo cijela sjeverna hemisfera imaju pakleno ljeto. Toplotni talas prostire se od Alžira do Artktika. Visoke temperature uobičajene su za ljeto, ali učestalost toplotnih talasa se godinama povećava, što je posljedica upravo klimatskih promjena, vjeruju stručnjaci.

Žestoki šumski požari u okolini Atine, suša u nordijskim i baltičkim zemljama, ljeto sa temperaturama preko 30 stepeni u Kanadi, i preko 40 u Japanu. Sve to posljedica je globalnog zagrijavanja planete za jedan stepen u posljednjih sto godina, kažu meterolozi.

“Mi danas živimo u jednom periodu ubrzane tranzicije u neki novi klimatski režim na našoj planeti, i jedno od lica svega toga, i posljedica tog jednog stepena je inteziviranje toplotnih sistema. Skoro četiri petine toplotnih talasa ne bi postojalo uopšte da se nije desila ta promjena od jednog stepena”, rekao je meteorolog Vladimir Đurđević.

Svi ostali parametri kojima se mjeri zdravlje planete su se takođe promijenili. Kiše su sve intezivnije i učestalije, nivo okeana se povećao uslijed topljenja leda na polovima. Za naučnike ovo nije iznenađenje, jer su oni te promjene predvidjeli prije 20 godina. One će nastaviti da se dešavaju, čak i ako se ostvari cilj Pariskog sporazuma o smanjenu emisije ugljen dioksida na nula posto do 2050. godine.

“Najdrastičnije promjene koje možemo da očekujemo i najintezivnije promjene nas tek čekaju u budućnosti. Ljudi generalno ne vole da planiraju dugoročno rješavanje problema u narednih dvadesetak, tridesetak godina. Mi smo naviknuti da rješavamo probleme koji se sad dešavaju, i to je jedan od razloga zašto klimatske promjene nisu dobile dovoljno pažnje”, dodaje Đurđević.

Ukoliko se ostvare pesimističke prognoze, globalna temperatura mogla bi da poraste i za četiri do pet stepeni, što bi za posljedicu imalo još ekstremnije vremenske uslove.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.