Skupina medicinskih stručnjaka oko šefa kardiologije bolnice Mount Sinai na Manhattanu dokazala je da se davanjem heparina oboljelima od koronavirusa u bolnici može prepoloviti broj umrlih. A to nije sve.

Velika skupina liječnika iz Mount Sinai objasnila je u članku u Journal of the American College of Cardiology da su do otkrića došli ispitivanjem 4389 bolesnika i iskustava liječnika s njima. Oni su krenuli od pretpostavke koja je kao teza postavljena još u svibnju, da virus SARS-CoV-2 napada i teško oštećuje krvne žile, te da uzrokuje zgrušavanje krvi, što kod teških bolničkih pacijenata često dovodi do tromboebolije, posljedično i do umiranja.

Naveli su da su kod velikog postotka umrlih obdukcijama utvrdili teška začepljenja žila krvnim ugrušcima u srcu, mozgu i u plućima, iz čega je slijedila logična ideja da se smrt tih pacijenata mogla spriječiti ili barem njihovo stanje poboljšati, visokim dozama lijekova protiv zgrušavanja krvi.

Ispitanike su podijelili, osim kontrolne, u još dvije skupine; onu u kojoj su pacijente tretirali lijekovima protiv zgrušavanja krvi u punim, terapeutskim dozama, te onu u kojoj su pacijente tretirali preventivnim dozama.

Pritom su koristili subkutano i intravenozno primijenjeni heparin, te apixaban oralno.

Rezultati su pokazali da je udio umrlih od koronavirusa kod onih pacijenata koji su primali terapeutske doze antikoagulanata, bio upola niži od smrtnosti kod pacijenata iz kontrolne skupine i kod onih koji su primali tek preventivne doze.

Drugim riječima, smrtnost su uspjeli smanjiti za 50 posto. Liječnici su primijetili i to da su oni oboljeli od covida-19 koji su primali lijekove protiv zgrušavanja u punim dozama, u 31 posto manje slučajeva završavali na respiratorima zbog gubitka sposobnosti samostalnog disanja.

Od onih koji su primali samo preventivne doze koagulanata, primijetilo se da je postotak završavanja na respiratoru bio 23 posto niži od onih iz kontrolne skupine.

“Pokazala se izrazita povezanost između primjene razrjeđivača krvi i smanjene vjerojatnosti od umiranja u bolnici. I terapeutske i profilaktičke doze antikoagulanata smanjile su smrtnost za, ugrubo, 50 posto u odnosu na pacijenete kod kojih se antikoagulanti nisu primjenjivali”, objavljeno je u posebnom osvrtu na stranicama Mount Sinaia.

Srednja dob ispitanika bila je 65 godina, među njima bilo je 44 posto žena i 56 posto muškaraca.

U članku u znanstvenom časopisu autori su istraživanje posvetili svojim kolegama liječnicima, medicinskim sestrama i tehničarima, cijelom osoblju, ali i oboljelima, preživjelima i umrlima, i njihovim obiteljima.

Razlog tome je što je Mount Sinai, smješten na Manhattanu, kao i sve bolnice New Yorka zimus i proljetos bio usred eksplozije epidemije covida-19 u ovom gradu. Virus je u New Yorku registriran krajem veljače.

Do sredine ožujka broj oboljelih, kasnije će se pokazati, bio je relativno neznatan, oko 5000, da bi već u prvoj polovici travnja dosegnuo skoro 150.000, prije nego što je medicinarima, uz ogromne žrtve i među njima samima, uspjelo usporiti krivulju rasta.

Prema službenim podacima gradskih zdravstvenih službi New Yorka, do danas je oboljelo 229.207 ljudi, barem koliko je dokazano, u metropolitanskom području oboljelo je čak 535.700 ljudi, kroz bolnice ih je prošlo 57.003, a umrlih je, što potvrđenih što vjerojatnih, 23.674.

Od tog broja najviše ih je umrlo već do 1. svibnja, 15.000 oboljelih, uglavnom po bolnicama koje su diljem grada izgledale isto, ako ne i gore, kao one u najgorem razdoblju pošasti u Bergamu. Za to razdoblje glasnik Američkog medicinskog društva rekao je da je bilo zdravstvena kriza identičnih razmjera Španjolskoj gripi.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad