Margaret Hamilton je jedna od žena koje su ispisale historiju, te zauvijek promijenile tok nauke. Bila je vodeći dizajner softvera za NASA-in program Apollo, a njeno napredno razmišljanje spasilo je misiju Apollo 11 iz 1969. godine kada je softver koji je dizajnirala spriječio u posljednjem trenutku prekid slavnog slijetanja koje je dovelo prve ljude na Mjesec.

Tokom svoje karijere, Hamilton je razvila koncepte asinhronog softvera, raspoređivanja prioriteta i sposobnosti odlučivanja koji su postali temelj modernog dizajna softvera.

Bila je samouka programerka, a prvi put se uključila u svemirski program 1965. godine kada je postala direktorica odjela za softversko inženjerstvo MIT Instrumentation Laboratory.

Kako se navodi u članku u časopisu Wired Magazine, „slijetanje na Mjesec bilo je jedan od prvih puta da je softveru ikada povjeren tako kritičan zadatak u realnom vremenu. A razvoj aplikacija za taj podvig stavljen je u ruke Margaret Hamilton.”

Njen rad se isplatio kada se pojavio neočekivani problem kada je Apollo 11 pokušao da sleti na Mjesec 20. jula 1969.

Tri minuta prije slijetanja oglasili su se alarmi da je kompjuter postao pretrpan podacima iz nepotrebnog radarskog sistema koji je slučajno aktivirala posada.

Pišući o događaju 1971., Hamilton je izjavila: „Da kompjuter nije prepoznao ovaj problem i preduzeo akciju oporavka, sumnjam da bi Apollo 11 bio uspješno sletanje na Mjesec.“

Očekivati ​​neočekivano

U julu 1969. godine, kada su astronauti Apolla 11 trebali sletjeti na Mjesec, dogodilo se nešto što je zaprepastilo sve u Kontroli misije u Hjustonu.

Misija je mogla biti prekinuta, ali zahvaljujući Margaret Hamilton i njenom kodu za sprječavanje korisničkih grešaka, slijetanje je bilo sigurno i tri minute kasnije čovjek je prvi put u historiji kročio nogom na mjesec.

Hamilton je provela mnogo vremena na MIT-ovom projektu Apollo iz NASA-e, vodeći Odjel za softversko inžinjerstvo odgovorno za bespilotne misije na letećem softveru.

Tog dana su normalne sekvence misije bile prekinute prioritetnim prikazima alarma 1201 i 1202 koji su upozoravali da je došlo do hitnog “izvršnog prelivanja”, što je astronautima dalo da odluče hoće li nastaviuti do Mjeseca ili ne.

Ono što se dogodilo jeste da je prekidač sistema Rendezvous Radar ručno postavljen na pogrešan položaj i obzirom da kompjuter nije imao dovoljno vremena da izvrši zahtjev, postao je prebukiran te je aktivirao alarme.

“Brzo je postalo jasno da softver ne samo da obavještava sve da postoji problem vezan za hardver, već i da ga softver kompenzira”, rekli su u Hjustonu.

Međutim, zahvaljujući njenom ultra-pouzdanom kodu, računarski sistem lunarnog modula je jednostavno odbacio poslove niskog prioriteta i nastavio sa važnim. Kod je spriječio prekid misije, odluka o slijetanju poslana je sa Zemlje i nekoliko minuta kasnije Neil Armstrong je rekao: “Hjuston, ovdje je baza za mir. Orao je sletio”.

Nakon uspjeha Apolla 11, Hamilton je radila na mnogim kasnijim Apollo misijama.

Godine 1986. osnovala je Hamilton Technologies s ciljem proširenja Universal System Language razvijenog za NASA-u kako bi softver učinio pouzdanijim, jeftinijim i bržim za razvoj.

Hamilton je također odigrala veliku ulogu u tome da softverski inženjering postane cijenjena oblast kakva je sada.

Danas Margaret Hamilton ima 86 godina, a 22. novembra 2016. godine je od predsjednika Baracka Obame primila Predsjedničku medalju slobode za svoj rad koji je doveo do razvoja softvera za letenje NASA-ine misije Apollo Moon.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad