U usporedbi s muškarcima, puno se manje zna o tome kako žene doživljavaju bolest.

Biomedicinska istraživanja pomažu nam razumjeti vremenski okvir bolesti i kako ih možemo liječiti. U prošlosti se većina toga provodila na muškim stanicama i pokusnim životinjama, poput miševa. Pretpostavljalo se da se rezultati takvih “pretkliničkih” istraživanja na muškarcima odnose i na žene.

Ipak, muškarci i žene različito doživljavaju bolest. To uključuje način na koji se bolest razvija, duljinu i težinu simptoma i učinkovitost liječenja.

Žene imaju manja tijela?

Iako su te razlike sada naširoko priznate, nisu u potpunosti shvaćene, a ženama je zbog toga često još gore.

Ovo je slučaj s lijekovima koji se dobivaju na recept. Žene imaju oko 50-75 posto više nuspojava od muškaraca. To rezultira povlačenjem mnogih lijekova s tržišta zbog zabrinutosti oko zdravstvenih rizika za žene.

Tvrdi se da su reakcije na lijek kod žena uzrokovane spolnim razlikama u tjelesnoj težini, a ne razlikama u tome kako lijek djeluje u tijelu. Stoga se smatra da će žene, ako se doze lijeka prilagode prema tjelesnoj težini, često primati niže doze nego sada – što može ublažiti nuspojave.

Ali to možda i nije slučaj.

U novom istraživanju objavljenom u časopisu Nature Communications, istraživači pokazuju da ova osnovna pretpostavka u biomedicini – da su ženke “manje verzije” muškaraca – nije podržana za većinu pretkliničkih osobina (stvari poput razine glukoze, na primjer).

Stoga je malo vjerojatno da će se reakcije na lijek kod žena ublažiti jednostavnim prilagođavanjem doze tjelesnoj težini.

Nuspojave lijekova su česte i skupe za zdravstvo

Temeljenje odluka o zdravstvenoj skrbi žena na istraživanju provedenom na muškarcima, i obrnuto, ima potencijalno duboke posljedice. U slučaju nuspojava lijekova, učinci su značajni i iz kliničke i s ekonomske perspektive.

Nedavna studija procjenjuje da je 250 000 bolničkih prijema u Australiji svake godine povezano s lijekovima, što zdravstveni sustav košta oko 1,4 milijarde dolara godišnje. Također se pokazalo da reakcije na lijekove produljuju boravak u bolnici. U velikoj studiji u Velikoj Britaniji, pacijenti primljeni u bolnicu s nuspojavama lijeka ostali su prosječno osam dana.

Žene često navode nuspojave kao razlog za prekidanje uzimanja lijekova. Kad bi doziranje lijekova prilagođeno težini moglo smanjiti nuspojave lijekova, vidjeli bismo da žene imaju veću potencijalnu korist od zdravstvenog sustava.

Težina dokaza

Ali koje dokaze imamo da će prilagodba težini uspjeti?

Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) već je preporučila promjene doziranja za žene za neke lijekove (kao što je lijek za spavanje zolpidem). Osim toga, čini se da doziranje nekih lijekova protiv gljivica i antihipertenziva, prilagođeno težini, djeluje.

S druge strane, reakcije na lijekove snažno su povezane s onim što lijek radi u tijelu kod žena, a manje kod muškaraca. Također postoje mnoge dokumentirane razlike u fiziologiji između muškaraca i žena koje se odnose na to kako tijelo apsorbira i izbacuje lijekove, a ne na tjelesnu težinu.

Da bi se ovo istražilo, potreban je širok pristup. Istraživači su koristili metodu koja se rutinski koristi u evolucijskoj biologiji, poznatu kao “alometrija”, gdje se odnos između određene značajke i veličine tijela ispituje na logaritamskoj ljestvici.

Istraživači su primijenili alometrijske analize na 363 pretkliničke osobine kod mužjaka i ženki, uključujući više od 2 milijuna podataka iz Međunarodnog konzorcija za fenotipizaciju miševa.

Znanstvenici su za istraživanje koristili miševe. Pitali su se mogu li se spolne razlike u pretkliničkim osobinama, kao što su razina masti, glukoza, kolesterol LDL, objasniti samo tjelesnom težinom.

Analize su otkrile spolne razlike u mnogim osobinama koje se ne mogu objasniti razlikama u tjelesnoj težini. Neki primjeri su fiziološke osobine, kao što su razine željeza i tjelesna temperatura, morfološke osobine kao što su postotak mišićne mase i masti te srčane osobine kao što je varijabilnost otkucaja srca, prenosi The Conversation.

Utvrdili su da se odnos između osobina i tjelesne težine značajno razlikuje među svim osobinama koje su ispitivali, što znači da se razlike između mužjaka i ženki ne mogu generalizirati: ženke nisu samo manje verzije mužjaka.

Ignoriranje ovih razlika u nekim slučajevima, poput mjerenja razine krvnih stanica, kostiju i organa, moglo bi rezultirati nedostatkom velikog broja varijacija populacije za određenu osobinu: do 32 posto za žene i 46 posto za muškarce.

Ova složenost znači da se u obzir moraju uzeti i spolne razlike za doziranje lijeka od slučaja do slučaja.

Univerzalna veličina ipak ne odgovara svima

U eri u kojoj su personalizirane medicinske intervencije nadohvat ruke, a na vidiku su i rješenja specifična za pojedinog pacijenta, sada znamo da su podaci temeljeni na spolu prijeko potrebni za unapređenje skrbi na pravičan i učinkovit način, poručuju istraživači.

Studija otkriva načine na koje se muškarci i žene mogu razlikovati u mnogim pretkliničkim osobinama, što ukazuje da se biomedicinska istraživanja moraju više usredotočiti na mjerenje kako se i u čemu spolovi razlikuju.

Osobito kada se otkrije odnos između spola i doze lijeka, podaci studije sugeriraju da je odgovor na dozu vjerojatno različit za muškarce i žene.

Metode u našoj studiji mogle bi pomoći u razjašnjavanju prirode ovih razlika i pružiti put naprijed ka smanjenju reakcija na lijekove, rekli su istraživači.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad