Ured predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović jasno je poručio da isprika i ratna odšteta neće biti teme razgovora s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, koji u ponedjeljak stiže u Zagreb. Ne znači, međutim, da pitanje odštete neće otvoriti premijer Andrej Plenković koji će Vučiću prirediti radni ručak.

Pomaka bi moglo biti kad je riječ o granici na Dunavu, na način da se mješovite komisije počnu češće susretati. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković u intervjuu za Točku na tjedan, koji možete gledati sutra u našem programu – poručuje kako ne bi bilo mudro da zbog granice Hrvatska blokira Srbiju u europskim integracijama. 

Andrej Plenković želi u Zagrebu razgovarati s Aleksandrom Vučićem o ratnoj odšteti. I čini se od toga ne odustaje, iako se, prema neslužbenom izvoru s Pantovčaka, ni isprike ni odšteta na sastanku kod Predsjednice Kolinde Grabar Kitarović – neće otvarati.

“Sve teme koje su važne u odnosima dviju zemalja, a što je i naznačio predsjednik Vlade, trebaju biti osnova za početak njihova rješavanja”, poručeno je iz Vlade.

Vučić je burno reagirao na ideju razgovora o ratnim odštetama, hrvatska politika je podijeljena. A neki pravni stručnjaci poručuju da Hrvatska ima pravo tražiti ratnu odštetu zbog razaranja, poginulih i svega što se događalo, no to znači novi sudski postupak, s upitnim ishodom.

“Pravne šanse su nam dosta male po tom pitanju, no treba spomenuti da postoji Sporazum o normalizaciji i tamo je dogovoreno da se u roku od šest mjeseci dogovori naknada, no to nikada nije realizirano”, kazao je stručnjak za međunarodno pravo Ljubo Runjić.

Na taj je Sporazum podsjetio i premijer čija se politika sve očitije razlikuje od one predsjednice Kolinde Grabar Kitarović koja je Vučića pozvala u Hrvatsku. No, Vučić stiže i na Pantovčak gdje ga čekaju tri seta tema. Gospodarstvo, sigurnost Jugoistočne europe i nasljeđe prošlosti: nestali, pravosudna i granična pitanja. Šefu oporbe sve to izgleda kao igrokaz nakon kojeg se za građane ni jedne zemlje ništa neće promjeniti.

“Ovaj posjet će se iskoristiti ne bi li se malo zbili redovi onih koji su nacionalisti, desnije orjentirani i dobili jeftini politički poeni na domaćoj sceni – kako Vučić, tako i Kolinda Grabar Kitarović”, smatra šef SDP-a Davor Bernardić.

Prema neslužbenom izvoru s Pantovčaka, mali pomaci očekuju se oko usuglašavanja broja nestalih ali i otvorenog graničnog pitanja na lijevoj obali Dunava. To se pitanje pokušava riješiti već godinama u okviru Međunarodne diplomatske komisije koja se i nije često sastajala, a prema neslužbenim informacijama, na sastanku bi se trebao dogovoriti rok, odnosno vrijeme koje će si dvije strane dati još za razgovore – prije posezanja za arbitražom ili sudom. 2025. se spominje kao moguća godina ulaska Srbije u Uniju.

A neki hrvatski pravni stručnjaci smatraju da upravo te pretpristupne pregovore Hrvatska treba iskoristiti za rješavanje otvorenih pitanja pa tako Runjić kaže: “Prije svega ova pitanja koja su još ostala neriješena od doba rata – povrat kulturnog blaga, pitanje nestalih i arhiva koja je još u Republici Srbiji, ali bitno i utvrđivanje granica na dunavu, znamo da Hrvatska potražuje 11.000 kilometara kvadratnih”.

Posebno nakon što je predsjednik Europske komisije Jean Cluade Juncker poručio da ni jedna zemlja više u Uniju neće moći s otvorenim bilateralnim pitanjima. To je moćan alat za Hrvatsku, smatraju mnogi, s obzirom da otvorena pitanja ima trenutno i sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom.

“Ja se nadam da će hrvatski političari i diplomate izbjeći to iskušenje da iskoriste priliku koja im se ukazala jer čini mi se da je iz dosadašnjih primjera da je vidljivo baš Europska unija nije toliko čvrsto na strani Hrvatske po svakom pitanju, i da se može računati na nekakv automatizam, da će ostale članice automatski podržati članicu bez obzira je li u pravu ili nije”, smatra politolog Ivo Visković.

Ministarstvo vanjskih poslova poručuje da se sva granična pitanja najbolje rješavaju bilateralno, a ako se ne uspije onda pred Međunarodnim sudom u Haagu ili eventualno arbitražom – a zbog graničnih pitanja, kaže ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković za Točku na tjedan, ne bi trebalo biti uvjetovanja: “Ja mislim da nije mudro bilo koga blokirati ili stopirati nego da je razumno sa svima razgovarati i ukazivati na dobra rješenja, nuditi iskustva”.

No to se dakako ne odnosi, dodaje Bošnjaković, i na druga pitanja poput spornog Zakona o regionalnoj jurisdikciji zbog čega je Hrvatska već ranije privremeno blokirala pretpristupne pregovore Srbije.