Posljednjih dana i sedmica, završno sa obilježavanjem godišnjice stradanja Srba tokom hrvatske akcije "Oluja" u Bačkoj Palanci, "patriotski" vokabular zvaničnika u Srbiji se sve više pojačava.

Beograd poručuje da je zaštitnik svih Srba u regionu – u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori, naravno i na Kosovu, a nudi se i zaštita Srbima širom svijeta.

Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik je pred cijelim državnim vrhom Srbije otvoreno govorio o težnjama ka ujedinjenju sa Srbijom.

Da li je riječ o političkom programu koji podsjeća na onaj iz 90-ih godina ili je u pitanju populistički nacionalistički narativ kojim se priprema krajnji ishod rješenja za Kosovo, koje po opštoj ocjeni neće biti povoljno za zvaničnu Srbiju?

Sociolog Vesna Pešić smatra da postoji program ponovnog prekrajanja granica u regionu. Ona kaže da se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nada da će dobiti sjever Kosova i da se na tome neće zaustaviti.

“Ukoliko bi uspjeli da dobiju sjever Kosova, neće se na tome završiti. Kad potpiše taj sporazum, on će se odmah baciti dalje na rasturanje Bosne. Jer, plan je da se ujedine Srbi sa Kosova i Republika Srpska, kao glavni plijen iz rata u Bosni. Znači, kao što su se nekada borili za ‘Veliku Srbiju’ sad je opet to na dnevnom redu, ali u nekom manjem obimu”, kaže Pešić.

Međutim, Pešić upozorava da je to račun bez krčmara.

“Zato što to treba da dozvoli Amerika, a ja nisam vidjela da je ta dozvola pala!”, dodaje sociolog.

Historičar Slobodan Marković također vezuje podizane nacionalističke temperature za pregovore o Kosovu ali ne smatra da iza toga stoji išta drugo osim političke taktike kako bi se vlast, uoči presjecanja kosovskog čvora, predstavila kao istinski patriotska.

“Ali, ne mislim da neko realno može da očekuje da bi zapadne zemlje prihvatile bilo kakvo prekrajanje granica na Balkanu u ovom trenutku. Mislim da su sve političke elite toga više nego svjesne. U svemu tome je jedna stvar koja se zanemaruje”, upozorava Marković, “a to je eksplozivni potencijal nacionalizma”.

“To je uvijek igranje sa vatrom u šumi. To je rizik koje su te političke elite uvijek spremne da prihvate”, kaže Marković koji ukazuje da se slični nacionalistički procesi šire i mimo regiona, u razvijenim zapadnim zemljama.

No, pojačani interes za Srbe u regionu iz Beograda i obratno, ove godine odvijao se i u atmosferi već sve većih tenzija kako se približavao rok (4. avgust) u kom je Upravljački tim trebalo da objavi nacrt statuta Zajednice srpskih opština na Kosovu.

Dan poslije obilježavanja u Bačkoj Palanci, predsjednik Srbije u svom kabinetu u Beogradu ugostio je delegaciju Srba iz Crne Gore koji su mu prenijeli, kako je saopšteno, zabrinutost za položaj srpske zajednice u toj državi i iznijeli prijedloge o načinima na koje bi Srbija mogla da pomogne.

Vučić je rekao da će “Srbija uvijek biti uz svoj narod i za očuvanje njegovog nacionalnog identiteta i van granica Srbije”.

Istovremeno, beogradski tabloidi, koji inače neguju nacionalistički narativ, na naslovnim stranama komentarišu prisustvo crnogorskog oficira Ivana Mašulovića na proslavi “Oluje” u Kninu: “Braća Crnogorci izdali Srbiju”, “Milo, sram te bilo”, “Milov nož u leđa”…

Milorad Dodik je u Bačkoj Palanci izjavio da RS teži ujedinjenju sa Srbijom i očuvanju svog a ne “nametnutog identiteta”.

Taj nametnuti identitet Dodik objašnjava kao pokušaj, kako kaže, “da nam prišiju etikete da smo nekakvi Bosanci, da pričamo bosanski ili da pišemo neki takav sličan jezik i pismo. Ne, mi to nismo. Mi smo Srbi”.

Opširnije na ovom linku.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.