Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović otvorila je osmu po redu konferenciju "Hrvatska kakvu trebamo“ posvećenu ekologiji i sigurnosti na kojoj je upozorila na lokalne i globalne ekološke opasnosti koje prijete gospodarstvu, ali i sigurnosti.

Nakon sedam konferencija na kojoj su vodeći hrvatski stručnjaci iznijeli presjek stanja i moguća rješenja u najvažnijim područjima hrvatske ekonomije, ovog puta konferencija je posvećena ekologiji i sigurnosti.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je uvodno kazala kako su ekologija i sigurnost postali neraskidivo povezani, te ukazala na predviđanja Ujedinjenih naroda (UN-a) prema kojima će zbog klimatskih primjena na planetu broj migranata, koji sada iznosi 69 do 70 milijuna, u narednih dvadeset godina porasti do 200 milijuna.

Govoreći o konkretnim ekološkim problemima u Hrvatskoj, predsjednica je navela problem plastičnog otpada koji se preko zime nakuplja na jadranskim plažama te ustvrdila kako velik dio tog otpada dolazi iz južnijih jadranskih država s kojima je otpočeta intenzivnija suradnja u rješavanju ovog otpada.

Upozorila je na potrebu pooštravanja zakonskih sankcija za sve one koji otpad s jahti i brodova u marinama bacaju u more, umjesto da ih odlažu na za to predviđene lokacije.

Poručila je kako je to jako važno za opstanak hrvatskog turizma i za doživljaj Hrvatske kao ekološki čiste destinacije.

Grabar-Kitarović je istakla kako je ekološka sigurnost povezana i s prirodnim resursima kao mogućim razlozima konfrontacija i sukoba među državama, posebno kao uzrok istaknuvši pitku vodu.

Upozorila je i na požare, tajfune i na topljenje leda na polarnim kapama te ukazala na potrebu zajedničkog, globalnog djelovanja svih država.

“Uskoro bismo mogli biti izloženi opasnostima od porasta razine mora, što je već egzistencijalno pitanje mnogih malih otoka diljem svijeta, ali i nekih hrvatskih otoka i priobalnih gradova”, kazala je Grabar-Kitarović.

Izjavila je kako se očekuje da će do 2100. godine razina Jadranskog mora porasti za pola metra i potopiti dijelove povijesnih gradova Splita, Trogira ili Dubrovnika.

Iznijela je podatke znanstvenog istraživanja koje je utvrdilo da je masa proizvedene plastike na svjetskoj, godišnjoj razini jednaka ukupnoj masi ljudske vrste.

Upozorila je na problem zagađenja zraka za stanovnike Slavonskog Broda, poručivši kako je uzrok problemu u susjednoj državi i Rafineriji nafte u Bosanskom Brodu.

Kazala je kako su u njegovo rješavanje uključene najviše razine hrvatskih i ruskih vlasti te vlasti Republike Srpske.

Najavila je kako će uskoro održati sastanak u tom hrvatskom gradu sa navedenim tijelima na kojem će sudjelovati i predstavnici privatnih kompanija radi rješavanja ovog problema.

Na konferenciji se održavaju dva tematska izlaganja na temu „Politička ekologija i zelena politika“ te “Zaštita vode kao sigurnosno pitanje“.

Nastavno na tematska izlaganja, program se nastavlja s dvije panel diskusije na kojima sudjeluju domaći i inozemni stručnjaci.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.