Ambasador Njemačke u Srbiji Thomas Schieb je, gostujući u Novom danu, rekao da je bilo spekulacija da li će se stav Njemačke promijeniti kad je u pitanju ideja razgraničenja i dodaje da on ostaje kakav jeste već određeno vrijeme. Schieb ističe da ni komesar Johannes Hahn ni SAD ne kažu "podržavamo razmjenu teritorija".

Kancelarka Njemačke Angela Merkel i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarali su u nedjelju u Parizu o problemu Kosova kao i o ekonomkoj saradnji. To je ono što je zvanično saopšteno. To je bio prvi susret njemačke kancelarke i srbijanskog predsjednika nakon što je Angela Merkel iznijela stav da se Njemačka protivi razgraničenju kao modelu za rješavanje problema Kosova.

Ambasador Schieb kaže da je to bio dobar i dugačak susret, održan na inicijativu savezne kancelarke Njemačke, da se u njemu govorilo o dijalogu, normalizaciji između Beograda i Prištine, o ekonomskim odnosima i o situaciji u regionu. “To je bila jedna opšta razmjena mišljenja o političkim i ekonomskim temama”.

Odnosi Srbije i Njemačke su veoma dobri, ocjenjuje ambasador, koji ističe da nije dugo u Srbiji, jer je početkom septembra predao akreditivna pisma, ali da je impresioniran intenzitetom i širokim spektrom odnosa, prije svega u oblasti politike. “Mi podržavamo put Srbije u EU i pratimo to konstruktivno”, kaže Šib.

Dodao je da ga je impresionaralo to što i u oblasti kulture postoji intenzivna razmjena. “Odnosi su, može se reći, intenzivniji i u duhu povjerenja”, rekao je gost N1, ističući i one ekonomske.

Na pitanje da li je došlo do zahlađenja odnosa Njemačke i Srbije nakon što se Berlin izjasnio protiv razgraničenja kao modela za rješavanje problema Kosova, ambasador kaže da ne bi to tako nazvao. “Rekao bih da smo različitih stavova i to nije tajna… I to je obilježje dobrog partnerstva, da možete imati različite stavove i da se o tome razgovara, ali to ne znači da to partnerstvo zbog toga trpi i da odnosi zahlade”.

Na pitanje da li postoji mogućnost da Njemačka promijeni svoj stav po tom pitanju, ambasador kaže – ne.

“Savezna kancelarka je u više navrata javno iznijela svoj stav… Bilo je spekulacija da li će se stav Njemačke promijeniti – ali ne, njemački stav ostaje kakav jeste već određeno vrijeme… Ja se mogu pozvati na ono što je kancelarka rekla”, naveo je ambasador i dodao da se razgraničenju protive i izražavaju rezerve prema toj ideji i još neke zemlje EU, pa i zemlje u regionu.

Govoreći o razlici u izraženim stavovima Njemačke, s jedne strane, i komesara za proširenje Johannesa Hahna i SAD-a (koji su naveli da bi podržali sve o čemu se dogovore Beograd i Priština), s druge, Schieb navodi da komesar Hahn i Vašington ne kažu “podržavamo razmjenu teritorija”, već kažu da žele da daju više manevarskog prostora objema stranama, kako bi vidjeli kako će one to da iskoriste.

“Razmotrit ćemo američki stav, koji ne želim ovdje da tumačim, ali vidjet ćemo šta će se dogovoriti, da li se s tim možemo složiti ili ne (…), ne radi se o tome da vi imate blanko ček za razmjenu teritorija, nego mi vama dajemo više prostora za manevar”, kaže ambasador.

Mi smo jednostavno zabrinuti da, ukoliko bi došlo do promjena granica ili razmjene teritorija, to bi moglo da ima svoje implikacije u regionu, kaže gost N1. To će možda doprinijeti rješavanju kosovskog problema, ali će otvoriti druge u drugim dijelovima regiona, dodaje. “Ako poslije svih ovih sukoba koje smo imali u regionu, ponovo crtamo nove granice, onda smo veoma zabrinuti da to može poremetiti stabilnost u regionu”.

Ambasador kaže da postoji čitav niz pitanja – vlasnička pitanja, pitanja manjina, crkvene baštine – sa kojih se, zbog diskusije o razmjeni teritorija, skreće pažnju. “I stiče se utisak  – samo ćemo malo razmijeniti teritorije i razriješit ćemo kosovski čvor, a to nije tačno i iluzorno je”.

Njemačka zna da dijalog ne napreduje, ali rekli smo da moramo dati novi impuls, kako bismo napredovali, jer plan, dinamika postoji i cijeli spektar tema koje sam naveo moramo razmotriti i riješiti, a to je veliki broj pitanja, kaže ambasador.

Navodi da Berlin pozdravlja to što je održan susret dva predsednika u Briselu, “svakako ne u jednostavnim okolnostima, ali to je već dobar pomak i nadamo se da će se taj trend nastaviti”.

Ocjenjuje da je sastanak Merkel sa Vučićem još jedan impuls za taj proces. “Mi cijenimo što je predsjednik rekao da želi da nastavi dijalog, i mi ga želimo podržati i ohrabriti u tome”.

Govoreći o podršci Njemačke članstvu Kosova u Interpolu, rekao je da smatraju da je to važno jer je Interpol institucija nadležna za suzbijanje kriminala i da kosovska policija može više doprinijeti toj borbi članstvom u Interpolu. Smatra da bi to doprinijelo i efikasnosti kosovske policije.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.