Bivši šef srbijanske Žandarmerije Bratislav Dikić izjavio je danas, iznoseći završnu riječ u slučaju pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori u oktobru 2016. godine, da se osjeća moralno krivim, ali da ne može da prihvati nešto što svjesno i voljno nikada ne bi uradio, a za šta ga optužuje Tužilaštvo.
Dikić je rekao da je u toku postupka shvatio da je prevaren i uvučen u nečije igre, a da toga nije bio svjestan.
“Rekao sam da se osjećam moralno krivim jer sam bio nesmotren prema svjedoku saradniku Saši Sinđeliću, i jer nisam pročitao njegove nečiste namjere”, rekao je on.
Dikić je izjavio da mu Sinđelić nikada nije pomenuo da je tadašnjeg crnogorskog premijera Mila Đukanovića trebalo uhapsiti i likvidirati.
Rekao je da se u Crnoj Gori ponašao kao turista.
“Da sam u učestvovao u nekakvom planu, ne bih se, pobogu, šetao ispred parlamenta”, navodi on povodom tvrdnji Tužilaštva da i njegove fotografije ispred zgrade parlamenta pokazuju da je učestvovao u pokušaju terorizma.
Dikić je rekao i da je uvjeren da u postupku nije potvrđen nijedan navod tužilaštva protiv njega.
Advokat Branke Milić, koja je napustila u novembru suđenje i koja se od tada krije u Ambasadi Srbije u Podgorici, ocijenio je da nije, na jasan i nesumnjiv način, dokazano da je njegova klijentkinja počinila krivično djelo koje joj se stavlja na teret.
“Zato predlažem da je sud oslobodi krivično-pravne odgovornosti”, naveo je advokat Božo Milinjić.
Tužilac: Dikić praktično odslužio svoje
Specijalni tužilac Saša Čađenović je na kraju završne riječi prije nekoliko dana rekao da je dokazano da je kriminalna organizacija fukncionisala po tačno određenim pravilima unutrašnje kontrole i discipline. Kako je kriminalna organizacija planiranja i djelovanja sprovodila na više teritorija, Rusije, Srbije i Crne Gore, nesporno se izvodi zaključak da je djelovanje imalo međunarodne razmjere, rekao je on.
Čađenović je naveo da ne vidi nikakvu olakšavajuću okolnost za ruske državljane Eduarda Šišmakova i Vladimira Popova, da su okolnosti isključivo otežavajuće i predložio sudu maksimalnu moguću kaznu.
Maksimalnu kaznu je zatražio i za Predraga Bogićevića i Nemanju Ristića, naročito jer su, kako je naveo, pobjegli na samom početku slučaja i čak prijetili advokatima po službenoj dužnosti.
Rekao je i da je Bratislav Dikić djelovao korektno, išao ka razriješenju slučaja i praktično priznao svoje djelovanje, te da je vrijeme provedeno u zatvoru praktično odslužilo svoje.
Čađenović je za Branku Milić zatražio strožiju kaznu.
On je za jednog od lidera DF-a Milana Kneževića predložio blažu kaznu jer je njegovo učešće bilo ideološke prirode i nije stekao nikakvu materijalnu korist.
Strožiju kaznu tražio je za drugog lidera DF-a Andriju Mandića i vozača Mihaila Čađenovića.
Optužnicom su obuhvaćena dvojica ruskih državljana za koje Tužilaštvo tvrdi da su agenti ruske obavještajne službe GRU, Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, devet srbijanskih državljana, lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević i Mihailo Čađenović, vozač DF-a.
Optuženi su srbijanski državljani Miloš Jovanović, Nemanja Ristić, Predrag Bogićević, Bratislav Dikić, Kristina Hristić, Milan Dušić, Dragan Maksić i Srboljub Đorđević.
Srbija je odbila izručenje Ristića i Bogićevića i njima se sudi u odsustvu.
Protiv prevodioca DF-a Ananija Nikića vodi se poseban postupak dok se Branki Milić sudi u odsustvu.
Ona je u novembru samoinicijativno napustila suđenje nezadovoljna nalazom vještaka koji je procjenjivao njeno zdravstveno stanje i odlukom Suda da odbije njegovo izuzeće i utočište našla u ambasadi Srbije u Podgorici, gdje se još nalazi.
Tužilaštvo je sa devetoro srbijanski državljana potpisalo sporazum o priznanju krivice.
Oni se terete da su u noći posljednjih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, 16. oktobra 2016. godine, planirali upad u Skupštinu, hapšenje ili likvidaciju tadašnjeg premijera Mile Đukanovića i nasilnu smjenu vlasti, sa ciljem da se Crna Gora spriječi da uđe u NATO.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android| iPhone/iPad
