Dvjestotinjak članova i simpatizera Udruženja Franak održalo je mirni protest kojim, pored nastavka pregovora, nastoje provesti ispunjenje svojih pet zahtjeva za rješavanje problema kredita sa valutnom klauzulom vezanom uz švicarski franak.

Damir Šlogar, član Udruženja, kazao je kako je ovo posljednji mirni protest na koji se to udruženje odlučilo.

“Ovim okupljanjem dajemo podršku našim pregovaračima za buduće pregovore, ali i našim kolegama supatnicima po istom pitanju u državama u okruženju, Srbiji, Sloveniji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. O daljnjim koracima odlučit će skupština Udruženja Franak, a ako pregovori ne budu završeni na nama zadovoljavajući način ići ćemo na masovnija okupljanja” rekao je Damir Šlogar, dodavši međutim da će i eventalna daljnja okupljanja biti organizovana u skladu sa zakonom.

Udruženju Franak podršku su došli pružiti i članovi Udruženja Živi zid, koje je predvodio Ivan Vilibor Sinčić. Prosvjednici su nosili transparente “Stop dužničkom ropstvu” i “Sve kredite u kunske”.

U Udruženju Franak napominju kako su pregovori trenutno odgođeni jer, kako tvrde, banke nisu odradile svoj dio posla, odnosno nisu izradile konkretne i detaljne prijedloge za konverziju kredita. Istodobno, stoji u njihovu saopćenju, svakoga dana neko od njihovih članova ili simpatizera biva ovršen ili ostaje bez svoga doma.

Protest je završio ispred zgrade HNB-a, gdje su prosvjednici zapalili 1.000 svijeća čime, kako ističu iz Udruženja Franak, žele pokazati da drže datu riječ i ne odustaju od svojih pet zahtjeva.

Udruga Franak traži sustavno i dugoročno rješenje

Podsjetimo, nakon što je središnja švicarska banka u januaru odustala od daljnjeg branjenja minimalnog tečaja od 1,2 franaka za euro, Vlada je predložila a Sabor po hitnom postupku prihvatio zakonsko rješenje prema kojem se na godinu dana tečaj franka fiksira na 6,39 kuna. U tih godinu dana pokušat će se pronaći dugoročno rješenje za problem kredita vezanih uz franak.

Udruženje Franak za građane s kreditima u švicarskim francima traži sustavno, dugoročno rješenje koje bi uključivalo konverziju kredita u kune po tečaju koji je vrijedio na dan potpisivanja ugovora o kreditu te da kamata bude onakva kakva je bila na početku kredita. Traži i povrat svih preplaćenih sredstava, zabranu ovrha i deložacija za sve imatelje kredita u francima do odluke Vrhovnog suda te određivanje metodologije fiksnog određivanja marži prema Zakonu o potrošačkom kreditiranju tako da se može odrediti fiksna marža koja je vrijedila na početku otplatnog razdoblja.

Nakon tri runde pregovora banaka i dužnika u Ministarstvu finansija, kao najrealnija opcija za dugoročno rješenje problema predloženo je pretvaranje kredita u švicarcima u kredite s valutom klauzulom u euru.

Udruženje Franak je načelno prihvatilo mogućnost konverzije kredita u eure, no traži da trošak konverzije snose banke i HNB, a nikako porezni obveznici.

Iz Vladinih kruga u međuvremenu je plasiran u medije model konverzije kredita iz švicarskog franka u eure, prema kojem bi se otpisalo oko 22 posto glavnice u kunama, a taj bi trošak na sebe preuzeli država (oko 13 posto) i banke (oko 9 posto). Tako bi oko 2,9 milijardi kuna troška preuzeli porezni obveznici, odnosno država koja bi svoj dio troška preuzela na način da u deset godina bankama otpisuje porez na dobit, a banke bi preuzele oko 2 milijarde kuna troška. Preostali dio kredita pretvorio bi se u kredit u eurima uz rast kamatne stope.

Hrvatsko udruženje banaka, pak, ističe da rješenje tog problema može biti samo na dobrovoljnoj bazi, uz socijalnu diferenciranost i podjelu troška među bankama, državom i dužnicima. Poslovne banke pritom predlažu dva modela za rješenje problema dužnika sa stambenim kreditima vezanim uz franak i to ili da država za socijalno ugrožene građane otkupi stanove po sadašnjoj tržišnoj vrijednosti i ponudi ih dužnicima u najam, ili da dužnici vrate stanove bankama i tako se riješe dugova.

Ministar finansija Boris Lalovac u petak je ocijenio zabrinjavajućim prijedlog banaka da država otkupi stanove dužnika u švicarskim francima te istaknuo da je taj model neprihvatljiv za državu i da banke moraju to riješiti, ponuditi građanima socijalne modele, a da će ih država podržati kroz određene stimulacije odnosno olakšice. Lalovac je najavio novi nastavak pregovora o problemu tih kredita.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni iznos kredita vezanih uz švicarski franak krajem septembra prošle godine bio je 23,7 milijardi kuna, a više od 92 posto se odnosi na kredite stanovništvu, prvenstveno stambene.

Po procjenama Udruženja Franak, u Hrvatskoj ima oko 60.000 kredita u ‘švicarcima’, pa bi, smatraju, jačanje franka moglo utjecati na živote otprilike 200 do 300 hiljada građana Hrvatske.