Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin, na poziv predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, 16. oktobra dolazi u zvaničnu posjetu Beogradu. Putinova posjeta prijestolnici Srbije i prije zvanične potvrde postala je jedna od glavnih političkih tema u Srbiji i regionu, posebno kad je riječ o odnosima Srbije i Evropske unije.

 Za razliku od njegove prve posjete Beogradu, kada je predsjednik tadašnje SRJ Vojislav Koštunica, u junu 2001. godine, napravio diplomatski gaf ne dočekavši ruskog predsjednika Putina na aerodromu, već u zgradi SIV-a (Palata Srbija), na aeorodromu “Nikola Tesla” ovaj put dočekat će ga srbijanski kolega Nikolić.

Za predsjednika Ruske Federacije, uz sve državne i vojne počasti, bit će upriličen svečani doček uz poseban kulturni program.

Putin u Beogradu boravi povodom 70. godišnjice oslobođenja Beograda i 100. godišnjice početka Prvog svjetskog rata. No, on predvodi i rusku delegaciju i u Palati Srbija u Novom Beogradu imat će odvojene susrete sa srbijanskim predsjednikom i premijerom, Tomislavom Nikolićem i Aleksandrom Vučićem.

Članovi ruske delegacije će sa srbijanskim zvaničnicima imati bilateralni sastanak i potpisati nekoliko međudržavnih sporazuma.

Putinovo obraćanje na vojnoj paradi

Povodom godišnjice oslobađanja Beograda u Drugom svjetskom ratu, prvi put nakon raspada bivše SFRJ, u prijestolnici Srbije biće održava vojna Parada. Na toj ceremoniji, kako je najavljeno iz kabineta Predsjednika Srbije, govorit će Nikolić i Putin. Nikolić će tom prilikom Putinu uručiti najviši orden Srbije.

Za Putinovu posjetu će biti preduzete posebne bezbjednosne mjere u okviru kojih će biti angažovano nekoliko hiljada policajaca i pripadnika službi sigurnosti.

Nakon političkih promjena u Srbiji 2000. godine, ovo će biti četvrta posjeta jednog visokog ruskog zvaničnika Srbiji. Putin će treći put zvanično boraviti u Srbiji. U svojstvu predsjednika, Beograd je posjetio 2001, a premijera deset godina kasnije. Na obilježavanju 65. godišnjice oslobađanja Beograda 2009. godine u glavnom gradu Srbije boravio je tadašnji predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev.

Srbijanski zvaničnici u posljednjih deset godina više puta posjetili su Moskvu. Bivši predsjednik Srbije Boris Tadić, kao i šef diplomatije Vuk Jeremić, nekoliko puta boravili su u zvaničnim posjetama Rusiji.

Saradnja na najvišem nivou posebno je intenzivirana u prethodne dvije godine dolaskom na vlast lidera Srpske napredne stranke (SNS) Tomislava Nikolića i premijera Aleksandra Vučića.

 Srbija-EU vs. Srbija-Rusija

Saradnja Srbije i Rusije na najvšem nivou započela je od 2007. kada su počeli pregovori o statusu Kosova i stav Rusije kao stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a spriječio prijem Kosova u većinu međunarodnih institucija, posebno u one u kojima Rusija ima pravo veta kao što su UN i OSCE.

„Strateško partnerstvo“ i saradnja sa Rusijom je od strane srbijanskih zvaničnika 2009. proglašena za jedan od stubova srbijanske vanjske politike. Između dvije zemlje uspostavljena je „strategija“ zajedničkih nastupa pred međunarodnom zajednicom.

Centar za međunarodne i bezbednosne poslove – ISAC fond je u analizi odnosa Srbije i Rusije na početku 21. stoljeća, još prije četiri godine konstatovao, da su se „strateškim partnerstvom sa Srbijom Rusiji odškrinula vrata za ponovno uspostavljanje nekih pozicija koje je izgubila u ovom dijelu Evrope poslije završetka Hladnog rata“.

„Povratak Rusije na Balkan bio je umnogome olakšan bliskom saradnjom sa Srbijom. Srbija je, usled potrebe za ruskom podrškom oko Kosova, uspostavila bliske odnose sa Rusijom u političkim i ekonomsko-energetskim pitanjima, dok je Rusija zarad promocije svojih pre svega ekonomsko-energetskih interesa u ovom delu Evrope, ustanovila trajnu i čvrstu političku podršku Srbiji“, navedeno je u zbirci radova ISAC fonda. Konkretno, kao primjer za to, navodi se da je ruski Gazpromnjeft kupio 51 procenat monopolističkog preduzeća Naftna industrija Srbije (NIS), a zaključeni su ugovori o izgradnji dijela gasovoda Južni tok preko teritorije Srbije, kao i podzemnog skladišta gasa Banatski dvor.

Prema ocjeni u studiji ISAC fonda, u kojem se navode primjeri „rusofila“ i kritičara ruske prisutnosti u Srbiji, izolovanost Rusije prema svijetu je jedan od ključnih momenta sve učastalije ruske pomoći Srbiji.

Ugovori sa Rusijom

Za razliku od mnogo zemalja, Srbija ima sa Rusijom ugovor o slobodnoj trgovini, sličan ugovor ima i sa zemljama EU te je zbog toga u veoma povoljnoj poziciji prema trećim zemljama.

Pored Srbije, Rusija je potpisala energetske ugovore i sa zemljama regiona.

Još jedan od bitnijih segmenata ruskog utjecaja na Balkanu je i Sporazum o ruskoj bazi za reagovanje u vanrednim situacijama u Nišu, potpisan prilikom posjete Medevdeva 2011. godine.

Stav srbijanskih zvaničnika, koji se ukratko može opisati kao „i Rusija i EU“, došao je do izražaja nakon dobijanja datuma za prijem Srbije u EU. Nakon izbijanja ukrajinske krize, uprkos otvorenim zahtjevima upućenim od strane nekih evropskih zvaničnika da se pridruži sankcijama prema Rusiji, uzimajući za primjer i da evropske zemlje imaju slične ugovore o trgovini sa Ruskom Federacijom, kao i da Srbija dok ne postane članica EU nije u obavezi da se pridržava zajedničke vanjske i sigurnosne politike, Srbija se izjasnila da neće uvoditi Rusiji sankcije.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić je u jednom od obraćanja javnosti rekao da je “Zapad od Srbije tražio da uskladi svoju spoljnu politiku sa spoljnom politikom Evropske unije”, ali i da je zamolio da se poštuje i stav Srbije kada je riječ o Rusiji.

Zvanični Beograd je posjetu Vladimira Putina označio ka bilateralnu stvar Srbije i Rusije, ukazavši na to da želi članstvo u EU, ali i da, poštujući nacionalne i državne interese, poštuje tradicionalne prijatelje i razvija ekonomske, političke, kulturne i svake druge veze sa zemljama kao što je Ruska Federacija.