Na protestu u organizaciji Udruženja Franak na zagrebačkom Trgu Franje Tuđmana u subotu se okupilo 3.000 ljudi, a u podne im se obratio jedan od čelnika Udruženja Ivan Kontrec, koji je za rast kredita u švicarkom franku još jednom okrivio Vladu, banke i HNB te zatražio ostavku guvernera Borisa Vujčića.

“Nismo anarhisti, nego demokrati, mi potičemo rad državnih institucija”, poručio je Kontrec, ističući kako je želja demonstranata izraziti nezadovoljstvo državnim institucijama.

“Hrvatska narodna banka kaže da nas je upozoravala. Njihov posao nije da nas upozoravaju, nego da svojim radom zaustave rast kredita. Tražimo od guvernera da podnese ostavku”, rekao je Kontrec.  

Na Trg Franje Tuđmana demonstranti su pristizali od 10 sati, autobusima iz svih dijelova Hrvatske, a pridružili su im se i oni iz susjednih zemalja, Slovenije Srbije i BiH.

Podršku protestu u organizaciji Udruženja Franak pružile su brojne druge organizacije, poput udruga Blokirani i Pokrenimo Hrvatsku, Stožera za odbranu hrvatskog Vukovara, nekoliko sindikata, stranke Živi zid, branitelja i invalida Domovinskog rata koji prosvjeduju ispred Ministarstva branitelja i dr.

Odluku o organizaciji masovnog protesta Udruženje Franak donijelo je krajem marta, nakon propalih pokušaja dogovora rješenja za korisnike kredita vezanih uz švicarski franak unutar radne skupine sastavljene od predstavnika države, banaka i dužnika.

Udruženje Franak je tada objavilo da napušta pregovore u Ministarstvu finansija “prvenstveno zbog neozbiljnosti sudionika radne skupine, te njihovog neshvaćanja veličine problema i posljedica po dužnike koje Udruženje zastupa u pregovorima”, te je zatražila ostavku guvernera HNB-a Borisa Vujčića.

Tokom pregovora predstavnici Udruge Franak tražili su da se donese uredba sa zakonskom snagom kojom će se intervenisati i odrediti tečaj konverzije CHF indeksiranih kredita po početnom tečaju, te definisati da se nadalje primjenjuje fiksna kamatna stopa jednaka početnoj kamatnoj stopi.

Uredbom treba zabraniti i ovrhe nekretnina dužnika u kreditima s valutnom klauzulom u CHF sve do donošenja odluke Vrhovnog suda o reviziji uloženoj na presudu Visokog trgovačkog suda u kolektivnom postupku.

Zahtjevaju i povrat preplaćenih sredstava dužnicima na temelju nezakonitih promjena kamatne stope te propisivanje metodologije određivanja fiksnog dijela kamate na temelju početne kamatne stope iz ugovora i početnog parametra za sve ostale postojeće kredite s promjenjivom kamatnom stopom u kunama i s valutnom klauzulom u bilo kojoj stranoj valuti.