U Spomen području Jasenovac danas se održava komemoracija povodom 70. godišnjice proboja zatvorenika iz koncentracionog logora Jasenovac, na kojoj će biti premijer Zoran Milanović i predsjednik Sabora Josip Leko, ali ne i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović.

Komemoracija je posvećena obilježavanju godišnjice proboja zatvorenika iz ustaškog logora, koji se dogodio 22. aprila 1945. Pokrovitelj skupa je Hrvatski sabor.

Predsjednicu države na komemoraciji će predstavljati izaslanik, što se u javnosti ocjenjuje neprimjerenim s obzirom na važnost događaja. Proteklih desetak godina na komemoracijama u Jasenovcu uobičajeno su bili šefovi države – Stjepan Mesić i Ivo Josipović koji su u svojim govorima oštro osuđivali NDH, ustaške zločine i isticali važnost antifašizma za Hrvatsku.

Grabar Kitarović, koja je za predsjednicu Hrvatske izabrana kao kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), žrtvama Jasenovca sama je odala počast u srijedu, 22. aprila. Tamo je otišla nenajavljeno i bez pratnje medija, a javnost je o tome obaviještena tek saopćenjem iz pres službe hrvatske predsjednice. U poruci napisanoj u knjizi utisaka poručila je da kao predsjednica Hrvatske i kao čovjek “osuđuje zločine mučenja i ubijanja koji su se tu događali”.

“Ideologija koja je uzrokovala ove zločine moralno je i pravno osuđena. Ta politika bila je volja režima koji se vezao uz nacističko-fašističku Osovinu i na nečastan način iskoristio legitimnu želju hrvatskog naroda za svojom državom”, upisala je Grabar Kitarović u knjigu utisaka u Jasenovcu.

Prvi šef države na komemoraciji u Blajburgu

Za razliku od Jasenovca, Grabar Kitarović će, kako su proteklih dana pisali mediji, sredinom maja biti na komemoraciji povodom 70. godišnjice stradanja zarobljenih pripadnika poraženih vojnih formacija NDH, koja se 16. maja održava na Blajburgu u Austriji.

Na toj komemoraciji dosad nije bilo visokih hrvatskih funkcionera.

Nekoliko premijera i bivši predsjednik Ivo Josipović položili su samo cvijeće kod spomen-ploče na Blajburškom polju, ali u vrijeme kad nije bilo komemoracije. Na taj način željeli su da iskažu pijetet prema civilnim žrtvama koje su povlačile s pripadicima kvinsliških vojnih snaga.

Mediji ocjenjuju da su hrvatski zvaničnici dosad pazili da ne bi došlo do izjednačavanja Jasenovca i Blajburga.

Jasenovac najveće stratište u NDH

Koncentracioni logor Jasenovac bio je logor smrti i najveće stratište u Hrvatskoj. Formiran je tokom Drugog svjetskog rata kao mjesto zatvaranja, prisilnog rada i likvidacija prvenstveno Srba, Roma, Jevreja, ali i Hrvata i drugih u cilju stvaranja etnički čiste teritorije kvislinške NDH.

U tom logoru su od augusta 1941. do 22. aprila 1945. ljudi ubijani zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. U njegovom sastavu su bili logori u Bročicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradiški.

Do sada se znaju imena ukupno 83.145 žrtava. Od toga je 47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 Jevreja, 4.255 Hrvata i 1.128 Bošnjaka. Među stradalima bilo je više od 20.000 djece.

Na dan proboja 22. aprila 1945. u logoru su bila 1.073 logoraša od kojih je 600 krenulo u proboj, a slobodu je ugledao samo 91 logoraš. Oni koji su ostali u logoru su ubijeni i spaljeni zajedno s logorskim objektima.

Istog dana počeo je i proboj zatvorenika dijela logora u mjestu Jasenovac, Kožare, gdje je od 167 zatorenika njih 11 preživjelo proboj.