Da li Srbiji prijete sankcije Sjedinjenih Američkih Država zbog nabavke ruskog naoružanja? U Beograd je danas stigao Thomas Zarzecki, zvaničnik State Departmenta zadužen za implementaciju sankcija prema ruskom bezbjednosnom sektoru. Dok šef srbijanske diplomatije poručuje da ne treba dizati prašinu u vezi sa njegovom posjetom, stručnjaci kažu da je Srbija blizu prelaska crvene linije u saradnji sa Ruskom federacijom.
Da li je srbijanskom plesu na tankoj žici između Istoka i Zapada došao kraj? Čovjek koji je danas iza zatvorenih vrata razgovarao sa ministrom spoljnih poslova Srbije zadužen je za uvođenje sankcija zemljama koje sarađuju sa ruskim vojnim i obavještajnim sektorima. Nakon sastanka, Ivica Dačić kratko je saopštio da sankcija neće biti.
“On procjenjuje da li neki čovjek, kompanija ili država treba da se nađu na udaru sankcija, nije to spektakularna posjeta, obišao je već 60 zemalja”, rekao je ministar spoljnih poslova.
Stvari nisu tako jednostavne, sumnjaju analitičari. Posjeta Zarzeckog dolazi nakon najave potencijalne kupovine ruskog raketnog sistema “Pancir S”, zbog čega je i američki emisar Matthew Palmer nedavno govorio o mogućnosti uvođenja sankcija Srbiji. Zarzecki je, smatra novinar Nedeljnika Veljko Miladinović, došao da utvrdi o čemu se radi.
“Tu sad vjerovatno s njihove strane treba provjeriti koliki je taj potencijalni obim saradnje između Srbije i Rusije. Da li postoji prijetnja sankcijama – to jeste tema koju je Matthew Palmer postavio. Čim je on rekao, to znači da je to nešto što je trebalo pustiti u etar”, ocjenjuje Miladinović.
Dok srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić tvrdi da će Srbija nastaviti da se naoružava opremom zbog koje joj ne prijete američke sankcije, vojni analitičar Aleksandar Radić podsjeća da konkretan spisak šta se od Rusije smije, a šta ne smije kupovati – ne postoji. Za Amerikance, potencijalne sankcije su političko pitanje i skloni su fleksibilnim tumačenjima.
“U jednom trenutku mogu da tolerišu nabavke naoružanja i vojne opreme, ako smatraju da su svrsishodne za jačanje Srbije kao partnerske zemlje. Ali u drugom trenutku, u drugom spoljnopolitičkom kontekstu, to isto može biti povod za priču o sankcijama, možda čak i uvođenje sankcija za pojedince”, navodi Radić.
Iz Moskve je početkom oktobra najavljeno da će Srbija kupiti raketni sistem “Pancir S”, i to od kompanije “Rosoboroneksport”, koja je na američkoj crnoj listi. Srbija je u posljednje vrijeme već od Rusije kupila sedam ofanzivnih helikoptera, a dobila trideset tenkova i dvadeset borbenih vozila, što je, po Radićevom mišljenju, dinamika koja može da isprovocira Sjedinjene Države.
“To je tačka gdje Amerikanci mogu da procjene – možda ovo nije presudno za srpske vojne kapacitete, a prilika je da pokažemo zube u političkom smislu. Tad kada krene taj oblik dinamike u politici, kasno je pričati – znate, pa nismo kupovali neke velike sisteme. Pa niste, riječ je o zabrani da kupite bilo šta ako Washintgon ne kaže drugačije”, kaže Radić.
Ako navedeno oružje Srbiji neće previše značiti u vojnom smislu, a potencijalno može da izazove diplomatske probleme, postavlja se pitanje – zašto ih uopšte nabavljati? Prema Radićevom mišljenju odgovor je jednostavan – paradiranje naoružanjem dobro dođe u vrijeme predizborne kampanje.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
