Eliot L. Engel, predsjednik Komiteta za spoljne poslove američkog Predstavničkog doma, uputio je pismo komandantu američkih mornaričkih snaga za Evropu Jamesu Foggou, u kojem navodi da stavovi koje je ovaj zvaničnik Alijanse iznio u nedavnom intervjuu nisu u potpunosti reflektovali politiku SAD-a prema Srbiji.

Pismo je upućeno 18. januara 2020., a odnosi se na intervju koji je general Foggo dao portalu European Western Balkans stacioniranom u Beogradu, 16. decembra 2019. godine. Intervju je urađen u trenutku Foggove posjete glavnom gradu Srbije i susreta koje je tu imao sa čelnicima Vojske Srbije.

Na šta ukazuje Engel?

Citirajući izvještaj Ministarstva odbrane SAD-a iz maja 2019., čije je detalje objavio Radio Slobodna Evropa, Engel ukazuje kako na odnos Srbije prema pitanju kosovske nezavisnosti, tako i na veze Beograda sa Moskvom. To ga vodi ka zaključku da nije blizu dan kada će se Srbija priključiti NATO-u.

„U vašem intervjuu dali ste nekoliko komentara o saradnji NATO snaga sa Srbijom koji ne daju pravu sliku o politici Sjedinjenih Američkih Država i čini se da su u suprotnosti sa izvještajem Kongresa koji je izdalo Ministarstvo odbrane SAD“, navodi Engel.

„Dijelim vaše nade da Srbija jednog dana može postati članica NATO saveza, ali taj dan nije blizu. A put Srbije ka Evropskoj uniji također ostaje zatvoren osim ako Srbija ne prizna Kosovo i dođe do pomirenje ove dvije zemlje. Iz tog razloga apelujem da u budućim komentarima vezanim za Srbiju opreznije balansirate svoje izjave kako bi zabrinutost SAD zbog kursa Beograda i njegovih alarmantnih odnosa sa Moskvom bila adekvatno izražena“, napisao je Engel.

Citati iz intervjua koji se naznačavaju u pismu

Engel naročito ističe to što je general Foggo izneo ocjenu da se odnosi NATO saveza i Srbije poboljšavaju.

“Zatim ste dodali: ‘Sada su oni (Srbija) partneri (NATO-a) i vaša zemlja (Srbija) je veoma sretna zbog toga, to je sjajno. I mi smo zadovoljni zbog toga.’ Također ste izjavili: ’Tako da vi (Srbija) možete izabrati šta želite da radite i koliko daleko želite da idete u tom odnosu. Mi ćemo vas u tome podržati.’“

„Moju zabrinutost podstaklo je vaše izostavljanje zabrinutosti SAD-a zbog ekspanzije srbijansko-ruskih bezbjednosnih veza od 2012. U izvještaju Kongresa koji je datiran od 31. maja 2019. Ministarstvo odbrane SAD-a u detaljima je opisalo povećanu saradnju Srbije i Rusije“, navodi se još u Engelovom pismu.

Konstatuje se da je Srbija „omogućila popustljivo okruženje za ruski uticaj na Zapadnom Balkanu“ i to prije svega od 2012. godine kada je vlast u zemlji preuzela Srpska napredna stranka (SNS), partija aktuelnog predsjednika države Aleksandra Vučića.

Iako su odnosi Srbije i Rusije znatno manjeg obima, od saradnje NATO-a i Srbije, Engel ukazuje:

„Nakon izbora u Srbiji SNS je preduzela korake kojima su vojne veze sa Rusijom rezultirale potpisivanjem sporazuma o formalnoj odbrambenoj saradnji u novembru 2013. Prva zajednička vojna vježba Rusije i Srbije, kodnog imena SREM-2014, desila se kasnije te iste godine u Srbiji, a uključivala je više od 400 ruskih i srbijanskih vazdušnih snaga 2014. godine. Vojska Srbije priredila je vojnu paradu za ruskog predsjednika Vladimira Putina pomjerivši proslavu godišnjeg Dana vojnih snaga Srbije kako bi se prilagodila Putinovoj posjeti.“

Engel precizira da se tempo obuke i vojnih vežbi dodatno intezivirao od 2014, te da je Srbija primila donaciju od šest korištenih ruskih aviona MiG 29 u oktobru 2017., kao i da su još četiri aviona došla u februaru 2019. Nabraja dalje da je Srbija naručila četiri Mi-35 ofanzivna helikoptera i planira da naruči Pancir S1 (NATO SA-22) zemlja-vazduh raketni sistem.

Izostanak diplomatskih mjera

U kontekstu odnosa Srbije i Rusije u pismu se podvlači da diplomate Sjedinjenih Država odavno izražavaju svoje nezadovoljstvo zbog spremnosti Beograda da „prekorači granice između Istoka i Zapada“.

“Srbija nije uskladila svoju spoljnu politiku sa Evropskom unijom, uprkos zahtjevima u procesu pristupanja EU i nastavlja da odbija različite zajedničke prioritete SAD i EU. Uz to, Srbija odlučno odbija da nastavi članstvo u NATO-u prema gore navedenom izvještaju Ministarstva odbrane SAD-a. Bivši zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu sažeto je artikulisao uznemirenost SAD-a zbog Srbije rekavši: ‘Zemlje moraju odabrati kojim će putem krenuti, bez obzira koliko to bilo teško, zemlja mora donijeti svoje strateške izbore, ti izbori moraju biti dio službene politike. Ne možete istovremeno sjedeti na dvije stolice’.“

Poslije svega navedenog, Eliot Engel zaključuje:

„Dijelim vaše nade da Srbija jednog dana može postati članica NATO saveza, ali taj dan nije blizu. A put Srbije ka Evropskoj uniji također ostaje zatvoren osim ako Srbija ne prizna Kosovo i dođe do pomirenja ove dvije zemlje. Iz tog razloga apelujem da u budućim komentarima vezanim za Srbiju opreznije balansirate svoje izjave kako bi zabrinutost Sjedinjenih Država zbog kursa Beograda i njegovih alarmantnih odnosa sa Moskvom bila adekvatno izražena“, napisao je Engel.

Također, Engel poziva generala Foggoa da ga obavijesti ukoliko želi da u budućnosti razgovaraju o pitanju Srbije.

Podsjetimo, o prilikama u Srbiji Engel se informisao jula 2019. godine kada je posljednji put boravio u posjeti Beogradu, potom i Prištini.

Šta je kazao general Foggo?

U intervjuu za portal European Western Balkans general Foggo, koji je boravio krajem 2019. godine u posjeti Beogradu, pohvalno se izrazio o odnosima Srbije i NATO-a, te naglašava:

“Trenutno je Srbija partner NATO-a i sa tim statusom je zadovoljna, što je sjajno. Nama je to također u redu.”

Foggo nabraja i vježbe koje su pripadnici NATO-a imali sa različitim jedincama Vojske Srbije od 2017. godine. Pominje vježbe sa 63. Padobranskom jedinicom Vojske Srbije 2017., kao i vježbu REGEX iz 2018. koja predstavlja trening za mogućnosti vojnog djelovanja u mirnodopskim uslovima.

Također, Foggo najavljuje susret, koji u trenutku razgovora tek treba da se dogodi, sa oficirima Vojske Srbije, a kao teme razgovora najavljuje:

“Govorit ću im o onome što NATO radi u Iraku, kao i o NATO strateškom pravcu za Afriku i Bliski Istok.”

Upitan o poziciji i imidžu NATO snaga (KFOR) na Kosovu, Foggo je iznio uvjerenje da pripadnici Alijanse uživaju visoko povjerenje kako albanske tako i srpske zajednice. Dodaje, međutim, da je sa predstavnicima Vojske Srbije bilo riječi i eventualnim planovima za povlačenje NATO-a sa Kosova:

“Moj odgovor na to pitanje je da je zasnovan na uslovima. Dakle, kako odnosi postaju bolji i stabilnost postaje sve jača, institucije vlasti postaju sve demokratskije i sve više sposobne da se brinu o sebi, NATO će jednog dana gledati na smanjenje svog prisustva. Ali za sada se čvrsto držimo”, kazao je Foggo.

Podsjetimo i da je Srbija usvajanjem Rezolucije u Skupštini Srbije vojnu neutralnost, u odnosu na sve vojne međunarodne blokove, proglasila 2007. godine.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad