Čelnici Evropske unije u petak su osudili Rusiju zbog bombardovanja civila u sirijskom opkoljenom gradu Aleppu, ali su se suočili s protivljenjem Italije uvođenju novih sankcija Moskvi zbog zločina u Siriji.

Užasnute ruskim zračnim udarima po bolnicama i humanitarnom konvoju u kojima je ubijeno na stotine civila među kojima i djece, Britanija i Francuska žele izvršiti maksimalan pritisak na Moskvu kako bi zaustavila napade na pobunjenike u istočnom Aleppu.

Italijanski premijer Matteo Renzi, čija zemlja ima široke trgovinske veze s Rusijom, izjavio je da ekonomske sankcije ne bi trebale biti dio te strategije jer neće prisiliti Moskvu da pregovara o mirovnom rješenju.

“Trebali bismo učiniti sve što je moguće da se postigne mirovni sporazum, u Siriji ali teško je zamisliti da bi to trebalo biti povezano s novim sankcijama Rusiji“, izjavio je Renzi novinarima nakon kasne radne večere u Bruxellesu gdje je blok raspravljao o svojoj strategiji.

Bez vojne uloge u sirijskom građanskom ratu, Evropska unija se oslanja na svoj neutralni status kako bi pomogla Ujedinjenim nacijama na okončanju sirijskog petoipogodišnjeg sukoba.

Francuska je pokušala da diplomatski izolira Rusiju, prvo u Vijeću sigurnosti UN-a u New Yorku s neuspješnim pokušajem prinuđivanja na primirje, i nakon toga sa zvaničnom osudom, od strane svih 28 ministara vanjskih poslova EU, ruskih zračnih udara po istočnom dijelu Aleppa pod pobunjeničkom kontrolom.

Evropski lideri su s podjednako oštrim rječnikom izdali zajedničku izjava sa samita u ranim jutarnjim satima u petak. U konačnoj verziji uklonjene su, međutim, riječi ranijih nacrta u čiji je uvid došao Reuters kojima se prijeti ruskim pojedincima i kompanijama povezanim sa sirijskim predsjednikom Basharom al-Assadom.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.