FBI je utvrdio kako nema dokaza o kaznenim djelima u elektroničkoj pošti kandidatkinje za predsjednicu SAD-a Hillary Clinton, piše BBC.

Šef FBI-ja James Comey napisao je da su pregledali sve poruke i da nisu promijenili svoj stav iz srpnja. Tada je FBI predložio američkom državnom odvjetništvu da ne podiže optužnicu protiv Hillary Clinton nakon jednogodišnje istrage o korištenju prvatnog e-maila dok je bila državna tajnica.

“Istraga je pokazala da je Clinton “iznimno neoprezno” koristila elektroničku poštu i da je najmanje 110 emailova sadržavalo povjerljive podatke, rekao je Comey. No, FBI je zaključio da “nijedan razuman tužitelj” ne bi podigao optužnicu protiv Clinton, demokratske kandidatkinje na skorim predsjedničkim izborima u SAD-u“, objavljeno je nakon prve istrage.

Nakon toga je direktor FBI-ja objavio novu istragu o korištenju privatne elektronske pošte Hillary Clinton dok je bila državna tajnica, a objavio je upravo u listopadu, prije održavanja američkih predsjedničkih izbora.

Po pisanju New York Timesa, nove e-mail poruke otkrivene su pošto su agenti zaplijenili elektroničke uređaje koje su koristili njezina najbliža suradnica, Huma Abedin, i njezin suprug Anthony Weiner.
Weiner, bivši demokratski kongresnik koji je 2011. podnio ostavku nakon što je otkriveno da je slao eksplicitne online poruke, pod istragom je zbog optužbi da je slao ljubavne poruke 15-godišnjoj djevojčici.

Kandidati u niskom startu, izbori za manje od dva dana

Republikanski kandidat za američkog predsjednika Donald Trump i njegova demokratska suparnica Hillary Clinton pretrpali su svoje rasporede za nedjelju, dva dana pred izbore koji zaokupljaju ne samo američku, već i svjetsku javnost.

Američka nesvakidašnja predsjednička kampanja prati se u cijelom svijetu, a američke saveznike brine što je kandidat koji prijeti da će dovesti u pitanje američka savezništva na korak od Bijele kuće. Tradicionalni američki neprijatelji poput Rusije i Irana ne kriju veselje zbog zbrke i meteža koji potresaju američku demokraciju.

Najnovije ankete pokazuju da Clinton uživa prednost pred Trumpom u rasponu od dva do četiri postotna boda, no analitičari tvrde da će o pobjedi i porazu odlučivati izborni kolegij, a u igri je oko desetak država.

Ako je povijest pokazatelj onda je put do Bijele kuće lakši za demokratsku kandidatkinju Hillary Clinton. To je zato jer je 18 država s ukupno 242 elektora na šest uzastopnih izbora glasalo za demokrate. Istodobno je 13 država, ali sa samo 102 izbornika, šest puta za redom glasalo za republikance. Još šest država, koje su u povijesti znale katkad glasati za demokrate, ovaj put su čvrsto na Trumpovoj strani. Neizvjesnost se stoga svodi na tucet ‘klackalica’ (swing states), država koje od izbora do izbora mijenjaju stranu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.