Napeti odnosi između Rusije i Zapada na ekonomskom i političkom polju do kojih je došlo nakon krize u Ukrajini 2014. godine odrazili su se na naoružavanje i troškove odbrane.
Nakon što je Rusije 2014. godine anektirala Krim, zapadne zemlje su uputile poziv za poduzimanje mjera protiv sigurnosnih prijetnji iz Rusije.
Kriza u Ukrajini zbog vojnih kapaciteta zemalja geografski bliskih Rusiji izazvala je posebnu zabrinutost na Zapadu.
Podaci Statističkog ureda Evropske unije (Eurostat) pokazuju kako je zabilježen pad troškova odbrane NATO-a u periodu 2002-2015. godina, a da je povećanje troškova zabilježeno prošle godine.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg ranije je izjavio kako je došlo do porasta troškova odbrane prošle godine, nakon višegodišnje pauze. Tada je rekao kako su Kanada i dio evropskih zemalja članica NATO-a prošle godine za 3,8 posto povećale troškove odbrane.
Ophođenje Rusije prema krizi u Ukrajini, aneksija Krima te narušavanje zračnog, kopnenog i morskog prostora baltičkih zemalja, povećavaju napetost u NATO-u i zapadnim zemljama.
Napetosti kod baltičkih zemalja, Zapada i NATO-a stvara i rusko skladištenje vojne opreme u Kaliningradu, u blizini Poljske, Bjelorusije i Litvanije, koja bi mogla biti korištena u nuklearnim raketama.
Osim toga, Rusija je jedna od pet sila koje su od 1990.-tih godina najviše potrošile na odbranu, a podaci britanske istraživačke kompanije ”Jane’s Defence Budget” pokazuju kako je Rusija u 2016. godini bila šesta svjetska sila po ulaganju sredstava u odbranu.
Ranije su ruski zvaničnici saopćili kako uprkos ekonomskim poteškoćama sa kojima se zemlja ranije suočavala, neće biti smanjeni troškovi modernizacije ruske vojske.
Ta zemlja je troškove odbrane u 2016. godini povećala za 14 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Osim toga, NATO nastavlja pozivati na povećanje troškova zemalja članica pred prijetnjama iz Rusije.
Podaci ”Jane’s Defence Budgeta” pokazuju kako je NATO prvi put od 2010. godine, povećao troškove odbrane i to upravo prošle godine. Najvažniji razlozi ovog povećanja troškova su napadački stavovi Rusije te prijetnja koju predstavlja teroristička organizacija ISIS.
NATO je nakon ruske aneksije Krima počeo ukazivati na važnost stavljanja baltičkih i pojedinih skandinavskih zemalja poznatih kao ”Istočno krilo” pod garancije.
U januaru i feburaru su američke i NATO jedinice počele pristizati u Poljsku, Litvaniju, Letoniju I Estoniju. Planirano je pojačanje jedinica u narednom periodu.
Američki sistem raketne odbrane postavljen u Rumuniji i plan instaliranja sličnog sistema u Poljskoj, izazivaju reakcije Rusije.
Na sastanku ministara odbrane NATO-a održanom u Briselu prošlog mjeseca odlučeno je da Savez poveća trenutno prisustvo u Crnom moru.
SAD na troškove odbrane troši 523,9 milijardi dolara, što je najviše na svijetu. Američki predsjednik Donald Trump namjerava izdvojiti dodatna sredstva. Trump je ukazao na to da su troškovi odbrane u prvom nacrtu budžeta nedovoljni i zatražio povećanje od 54 milijarde dolara.
Zemlje koje su prošle godine izdvojile najviše sredstava za troškove odbrane su SAD, Kina, Velika Britanija, Indija, Saudijska Arabija, Rusija, Francuska, Japan, Njemačka i Južna Koreja. U top deset zemalja nalaze se četiri članice NATO-a.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
