Od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, 923 ljekara zatražila su dokumentaciju za rad u inostranstvu, dok ih je istodobno svega 135 iskazalo interes za dolazak, najviše ljekara iz susjednih zemalja koji imaju hrvatsko državljanstvo, doznaje se u Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK).
Najčešće odlaze anesteziolozi, radiolozi, kirurzi i ginekolozi, prosječne dobi 39 godina.
Šezdeset posto njih su bolnički doktori, a svega 11 posto ljekari porodične medicine i hitne službe, koji se manje odlučuju za odlazak.
pročitajte još
No, Hrvatsku napuštaju i nezaposleni ljekari i oni bez specijalizacije, navode iz Komore, upitani za trendove, na koje se proteklih dana zabrinuto osvrnula i opozicija u hrvatskom Saboru.
Ljekari iz Hrvatske ne mogu dobiti dozvolu za rad u inostranstvu bez potvrda strukovne komore, no u njoj ne raspolažu podacima koliko je tačno ljekara konačno i dalo otkaz te otišlo iz Hrvatske.
Predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. Hrvoje Minigo upozorava da bi se Hrvatska uskoro mogla suočiti s ozbiljnim problemom nedostatka doktora medicine i zdravstvenih radnika.
“Nadamo se da to neće dovesti do kolapsa zdravstvenog sustava, ali može ugroziti dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite te pogoršati stanje s listama čekanja”, upozorava dr. Minigo.
Najviše dolaze ljekari bez specijalizacije, iz Srbije i BiH
Nedostatak zdravstvenog kadra ne može riješiti “inostrane radna snaga” jer je interes ljekara iz drugih zemalja za dolazak na rad u Hrvatsku puno je manji, pa je, po podacima Komore, od ulaska u EU, tek 135 ljekara zatražilo priznavanje inostrane stručne kvalifikacije.
Među njima je više od 60 posto hrvatskih državljana koji su se školovali u Bosni i Hercegovini i Srbiji. U većini slučajeva za dolazak su zainteresirani ljekari koji još nisu stekli specijalizaciju. Državljana EU izuzetno je malo.
U Komori to objašnjavaju složenim postupkom priznavanja stručnih kvalifikacija stečenih u trećim zemljama, zbog čega nas, kažu, velik broj ljekara zaobilazi i odlazi na rad u druge zemlje članice EU.
Dr. Minigo za strukovni kolektivni ugovor
Predsjednik Hrvatske liječničke komore smatra da je sadašnje trendove uzrokovalo nezadovoljstvo ljekara položajem u sistemu, ali i činjenica da godinama bezuspješno pokušavaju dobiti strukovni kolektivni ugovor.
A promjene bi, smatra, mogli donijeti bolji uslovi rada, lakše dobivanje specijalizacija, kvalitetno osiguranje od profesionalne odgovornosti, te omogućavanje dodatne zarade radom u svojoj ustanovi ili kod drugog poslodavca. Kolektivno pregovanje mora biti strukovno, poručuje predsjednik Komore.
Podsjeća također da je saborski Odbor za zdravstvo nedavno istaknuo potrebu “preispitivanja nekih elemenata pravilnika o pripravničkom stažu, te primjerenije vrednovanje obrazovanja i rada zdravstvenih službenika uz stvaranje uslova za njihov ostanak u Hrvatskoj”.
