U Minhenu svake godine najmoćniji političari razgovaraju o miru. No Međunarodna konferencija o sigurnosti nije samo pozornica za moćnike, nego je prije svega mjesto bilateralnih susreta iza zatvorenih vrata 35 šefova država i vlada, oko 80 ministara vanjskih poslova i odbrane, ukupno 600 stručnjaka za sigurnosnu politiku.

Predsjednik konferencije Wolfgang Ischinger za ovogodišnju konferenciju kaže da je „najveća i najvažnija” Međunarodno konferenciji o sigurnosti (MSC) u Minhenu od njenog osnutka prije više od 50 godina, prenosi DW.

Danas poslije podne ne počinje samo 48-satni program s brojnim predavanjima i diskusijama u kojima sudjeluju predsjednici i ministri – pa i iz sukobljenih tabora. Tu se istovremeno otvara i laboratorij diplomatskih mogućnosti u kojem se ispituju pozicije i utvrđuju dodirne tačke, iza kulisa, što je moguće diskretno i neometano.

Tome sigurno pogoduje i mjesto održavanja konferencije. Tradicionalni hotel Bayerischer Hof smješten je u zamršenom kompleksu jer je s vremenom nadograđivan. Brojna stepeništa i prolazi omogućuju neometani prilaz sobama – mimo reportera, fotografa i drugih nepoželjnih osoba. Organizatori su rezervirali 100 prostorija samo za povjerljive susrete, navodi DW.

„Međunarodna konferencija o sigurnosti je mjesto gdje se mogu testirati ideje, razvijati savezi i obaviti pripreme kako bi se unaprijedili ili tek započeli mirovni procesi”, objašnjava Wolfgang Ischinger.

Pri tome ne misli samo na program konferencije. To je samo „vrh ledenog brijega”, kaže. Barem isto toliko kao javna izlaganja o politici važni su i brojni diskretni susreti delegacija. Baš oni od sigurnosne konferencije čine platformu za operativnu politiku.

Ischinger u intervjuima kao primjer rado navodi pregovore o sporazumu o kontroli naoružanja za strateško nuklearno oružje „New START”. Kao što je rekao u razgovoru za časopis „Internationale Politik”, pregovori o START-u su bili rezultat razgovora na marginama sigurnosne konferencije 2009. godine. Dvije godine kasnije tadašnja američka ministrica vanjskih poslova Hillary Clinton i njen ruski kolega Sergej Lavrov potpisali su ratifikaciju sporazuma na marginama sigurnosne konferencije u Minhenu. Kada na raspolaganju stoje prostorije i prevoditelji, kada se zbog toga ne mora izaći iz zgrade, dolazi i do neobičnih susreta. Ischinger bez navođenja detalja izvještava o Amerikancima koji su iskoristili tu ponudu kako bi jednom „pravo porazgovarali s Irancima”.

Dakle, ako će ovoga vikenda i kod nastupa njemačke kancelarke Angele Merkel ili američkog potpredsjednika Mikea Pencea biti malo publike, razlog tome neće biti želja sudionika konferencije da razgledaju znamenitosti Minhena. Oni će vjerovatno sjediti na nekom od važnih bilateralnih sastanaka kakvih je prošle godine, prema navodima MSC-a, bilo oko 2.200.

Ti bilateralni ili ponekad i trilateralni susreti su postali elementarni dio konferencije, naglašava Tobias Bunde, koji je zadužen za sadržaje konferencije.

„Za mnoge vlade je Međunarodna konferencija o sigurnosti vrlo učinkovit način da u najkraćem vremenu susretnu mnoge druge predstavnike vlada. Za to bi inače morali mnogo kilometara putovati avionima”, smatra Bunde.

No umjesto suptilne diplomatije, u međuvremenu se smjer vanjske politike često određuje tweetovima. Pogotovo američki predsjednik Donald Trump uvijek iznova iznenadi i saveznike i protivnike time što vanjskopolitičke odluke saopćava putem Twittera. No za Angelu Merkel direktni razgovori s prijateljima i protivnicama na sigurnosnoj konferenciji nisu izgubili na značenju. Pa ni u poređenju s Hladnim ratom, za vrijeme kojeg je ova konferencija dobila na ugledu. „Jer mi doživljavamo da danas opet postoje brojni sukobi”, upozorava kancelarka. Ona ističe da svijet, doduše, više nije podijeljen u dva bloka, ali: „… to je više lokalnih sukoba i novih izazova kao što je primjerice terorizam. I zato je međusobni razgovor barem isto toliko važan kao i u doba Hladnog rata.”

Ove godine će u Minhen stići najveća američka delegacija ikada. Pored potpredsjednika Pencea, najavljen je i dolazak ministra vanjskih poslova Mikea Pompea, vršitelja dužnosti ministra odbrane Patricka Shanahana i predsjednice Zastupničkog doma Kongresa Nancy Pelosi. To budi nadu da se i u Washingtonu traže putevi izvan Twitter-diplomatije, zaključuje DW.

N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook| Instagram i UŽIVO na ovom linku.