S novim talasom epidemije, evropske zemlje ponovo uvode neke mjere, a stručnjaci ocjenjuju da Evropa sve više pokušava da implementira švedski model. Glavni temelj tog modela je, piše New York Times, povjerenje u odgovornost svakog građanina.

“Nova normalnost” tako nigdje nije neobičnija nego u Švedskoj koja je gotovo jedina zemlja Zapada koja je ovog proljeća odbila uvesti potpuno zatvaranje, odnosno “lockdown”, a nije bilo ni drugih obaveznih restriktivnih mjera.

Tokom “crnog proljeća” Švedska nije zatvorila svoje granice, javni prijevoz je nesmetano funkcionirao, a ostali su otvoreni čak restorani, kafići, javne ustanove, frizerski saloni te studiji za vježbanje joge.

Prevencija zaraze bazirala se na švedskoj solidarnosti i povjerenju, odnosno, na povjerenju vlasti u građane da će se dobrovoljno držati mjera poput održavanja distance i redovne higijene ruku. Je li to bila ispravna odluka ili ne već je mjesecima predmet rasprava u čitavom svijetu.

Mnogi naučnici tvrdili su da je rezultat takvog ponašanja porast broja umrlih od korona virusa, dok su libertarijanski nastrojeni političari i aktivisti tvrdili kako Švedska može svim zemljama biti uzor, a vodeći švedski zdravstveni stručnjaci kažu da je švedski model bio adekvatan te je spriječio ekonomski kolaps zemlje.

Švedska je priznala da pristup možda nije bio savršen te da je dolazilo do grešaka, naročito u domovima za starije gdje je došlo do velikoj broja smrti. Analize, naime, pokazuju da je stopa smrtnosti u takvim ustanovama u Švedskoj bila primijetno veća od one u susjednim “lockdown” zemljama.

Ali New York Times postavlja pitanje pokazuje li eventualno nizak rast novih slučajeva u Švedskoj, u poređenju s relativno visokim rastom u drugim evropskim zemljama, da je Švedska pronašla balans, nešto za čime ostale zemlje žude već mjesecima.

Ili se radi samo o privremenoj aberaciji koja će se svima obiti o glavu dolaskom snažnijeg novog talasa koji se predviđa, prenosi Jutarnji list.

“Situacija zasad izgleda pozitvno”, kaže Anders Tegnell, glavni švedski epidemiolog koji je svjetsku slavu stekao svojim liberalnim mjerama u borbi protiv COVID-19.

Švedska ima populaciju od 10 miliona ljudi, a prosječno je proteklih sedmice imala svega 200 novozaraženih dnevno, iako je proteklih dana ta brojka porasla na 380. No, stopa zaraza po stanovniku niža je nego u Danskoj ili Holandiji, a značajno niža od zemalja poput Francuske i Španije koje uprkos strogim restrikcijama bilježe više od 10.000 zaraženih dnevno.

Kritičari slobodnijeg modela imaju odgovor i na tu tvrdnju – smatraju kako Švedska testira premalen broj ljudi pa su relativno niske brojke novozaraženih rezultat nedovoljnog “screeninga” građana.

Opet, i te se teze mogu dovesti pod sumnju jer brojke pokazuju da je od svih testiranih svega 1,2 posto u Švedskoj pozitivno, dok ih je na sjeverozapadu Velike Britanije sedam posto pozitivnih.

New York Times podsjeća kako se uoči novog talasa pandemije mnoge evropske zemlje odlučuju za strože restrikcije. No, politički lideri koji su svjesni da bi novi “lockdown” mogao izazvati neslućene probleme apeluju na maksimalno pridržavanje zdravorazumskih mjera, poput higijene, održavanja distance i nošenja maski, a sve čine kako bi spriječili kolaps ekonomije koji bi uslijedio zatvaranjem škola, preduzeća, trgovina, barova i restorana.

Stoga, kažu stručnjaci, Evropa uprkos restrikcijama sve više pokušava da implementira švedski model čiji je glavni temelj povjerenje u odgovornost svakog građana.

“Sve zemlje Evrope danas manje ili više kombinuju svoj pristup – testiranje, karantin i praćenje kontakata zaraženih – sa švedskim modelom, no nijedna to ne želi otvoreno da kaže. Umjesto toga, od Švedske stalno prave karikaturu, nazivaju njihov model nehumanim i neuspješnim”, smatra direktor ženevskog Instituta za globalno zdravlje Antoine Flahault.

Jedina stroža mjera koja je uvedena u Šveskoj jeste da su zabranjena okupljanja više od 50 osoba, uključujući muzeje ili sportske događaje, ali se švedski model, ističe Flahault, bazirao na “self-lockdownu”, odnosno povjerenju u građane da će se sami brinuti o zdravlju i raditi na suzbijanju zaraze, a da im to niko ne mora narediti.

Tegnell priznaje kako je moguće da je Švedska trenutno u dobrom, a mogla bi završiti u lošem razdoblju, no ističe kako su od jedne od zemalja s najviše slučajeva došli do situacije u kojoj bilježe srazmjerno nisku stopu zaraze.

Dodao je kako bi u nekim slučajevima zemlja mogla donijeti mjere poput uvođenja obaveze nošenja zaštitnih maski, ali samo u lokalnim žarištima.

Ipak, dodao je, razmišljajući o proljeću danas bi možda ipak razmotrio mjere poput lokalnih ograničavanja kretanja ili zatvaranja nekih škola. Glavni švedski epidemiolog i dalje ističe kako se dobrovoljno održavanje distance pokazalo uspješnijom mjerom od, primjera radi, maski koje bi ljudima, kako kaže, mogle dati lažni osjećaj sigurnosti.

Situacija danas je radikalno drugačija od proljeća i u švedskim bolnicama gdje su početkom epidemije vozila hitne pomoći neprestano iskrcavala novooboljele od COVID-19.

“U aprilu se činilo da gotovo svako ima COVID. Sada je pacijenata mnogo manje”, kaže Karin Hildebrand, kardiolog u jedinici intezivne njege bolnice Sodersjuksuhet.

Tprvog talasa upravo je ona Šveđane upozorila da je situacija smrtno ozbiljna te da se mjere moraju poštovati. Sada je, kaže, spremna za potencijalni novi talas, piše NYT, a prenosi Jutarnji.

“Promijenili smo ponašanje. Na primjer, više ne vidim nikog da se rukuje. Život se vratio u normalu, uz male izmjene. Naravno, uvijek nam može doći drugi talas, ali mislim da smo na njega spremni”, kaže.

Neki stručnjaci smatraju kako je Švedska gotovo u potpunosti uspostavila kontrolu nad epidemijom.

“Postoje indicije da su Šveđani stvorili neku vrstu imuniteta na bolest koji, uz ostalo što čine na prevenciji zaraze, korona virus drži pod kontrolom. U početku se možda mogla izbjeći visoka stopa smrtnosti, ali Švedska je sredinom aprila povratila kontrolu nad bolešću. Švedska je daleko od famoznog ‘imuniteta krda’, no možemo zaključiti da je poštovanje mjera socijalne distance dalo rezultate i pokazalo se ključnim u borbi protiv korona virusa”, zaključuje Kim Sneppen, profesor biodiverziteta s Instituta Niels Bohr.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad