WHO ured za Evropu s velikom pažnjom prati sva dešavanja u Evropi te ističe kako nema potrebe za lockdownima, ali ima za restriktivnim mjerama.

“Naravno da sam zabrinut, ne samo zbog juga Evrope, već zbog regije. Zašto? Pa zato što virus neće čekati. Zato je jedna od ključnih stvari to da prije svega zemlje trebaju postepeno implementirati restriktivne mjere. Ne zagovaramo ‘lockdown’, koji znači zatvaranje, već postepeno u zavisnosti od transmisije u zajednici da se bude strožiji. Istovremeno, ono što smo naučili od marta, jeste da vlade implementiraju neku vrstu ‘lockdowna’ da bi izbjegli rizike za neku vrstu kolateralne štete – po mentalno zdravlje, nasilje u porodici, rodno zasnovano nasilje, to da ljudi gube poslove. Potrebna im je mikroekonomska podrška, a tu su i djeca sa posebnim potrebama”, kazao je direktor regionalnog ureda za WHO za Evropu dr. Hans P. Kluge.

Kluge smatra kako imamo i vremenski okvir i znanje kako se nositi s virusom.

“U zemljama gdje su vlade bile odlučne i gdje su odmah implementirale mjere, transmisija je zaustavljena. A gdje su vlade, recimo to tako, oklijevale ili gdje je bilo preferencije, to nije funkcionisalo. Jedna od ključnih stvari, a koja je jeftina i traži malo tehnologije, jeste generalno nošenje maske i stroga kontrola društvenih okupljanja, uključujući i one religijske kao što su mise i ukopi”, stav je Klugea.

Zabrinutost vlada zbog stanja u Srbiji i Hrvatskoj

“Kako je naglasio regionali direktor, sveukupna epidemiološka situacija u Evropi je i dalje osjetljiva, ne možemo reći da smo u stabilnoj situaciji u regionu u ovoj situaciji. Ali, ono što smo vidjeli u posljednjih nekoliko sedmica, uglavnom u Zapadnoj Evropi gdje smo vidjeli veoma značajan porast transmisije ranije, da su restriktivne mjere koje su donešene, neke poprilično oštre, spustile broj slučajeva, hospitalizacije i brojh pozitivnih testova na sedmičnoj bazi. Čini se da su te brojke i dalje velike u drugim dijelovima regije. A kako ste ispravno naveli, četrnaestodnevni period kumulativnih incidenata, to je razlika između posljednje dvije sedmice i dvije sedmice prije toga, se veoma značajno povećao u zemljama kao što su Srbija i Hrvatska, ali imamo i povećanje u zemljama širom Balkana, centralne Evrope i na jugu Kavkaza”, istaknula je oficirka za hitne slučajeve Catherine Smallwood.

Na pitanje N1 o narednim potezima regulatora po pitanju odobravanja vakcina iz WHO kažu kako je taj proces već u toku.

“Regulatorima će doista biti potrebno neko vrijeme da veoma pomno sagledaju sva tri različita elementa, o kojima sam ranije govorio: sigurnost vakcine, njenu efikasnost i kvalitet. Evropska agencija za lijekove koja je autorizovana regulatorna agencija da donese odluke u ime članica EU. A kako smo od njih jučer čuli, nekad u toku ovog mjeseca će sagledati ove informacije i donjeti odluku. Međutim, u istom kontekstu, evaulacija Pfizerove vakcine koju su uradile nacionalne regulatorne vlasti Velike Britanije, i WHO i Evropska agencija za lijekove su kontaktirale Veliku Britaniju da pošalje te informacije. Veoma je važno da imamo ocjenu rezultata ove vakcine, ali i drugih, prema pravilima, a što nam sljeduje, kako bismo mogli smanjiti potrebno vrijeme za licenciranje korištenja vakcina. Zadnji dio bi bio da mislim da je važno da pošaljemo poruku da je ovakva odluka, velika odluka bilo kojeg nacionalnog regulatornog tijela jer će usaditi povjerenje u sistem, a svo će stanovništvo primiti ovu vakcinu. Tako da je izuzetno važno da je ovaj proces čvrst, baziran na dokazima, a da se odluka donosi i dijeli transparentno”, zaključio je Siddartha Datta, program menadžer WHO Evropa.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad