Klasić: Papa Franjo je bio univerzalista, takvi kod nas ne prolaze najbolje

papa franjo
Tiziana FABI / AFP | Tiziana FABI / AFP

Smrt Pape Franje izazvala je snažne reakcije širom svijeta. Hiljade vjernika odaju mu posljednju počast u Vatikanu, dok analitičari i teolozi sagledavaju njegovu ostavštinu. Među njima je i hrvatski historičar Hrvoje Klasić, koji je u razgovoru u emisiji Newsnight na N1 istakao duboki utjecaj Franjinog pontifikata, ali i kontroverze koje su ga pratile.

Ostavština "lepršavog" Pape


"Papa je već sa prvim danima svog pontifikata pokazao da će biti bitno drugačiji od svih prije njega, a posebno od Benedikta XVI", rekao je Klasić, naglašavajući kontrast između konzervativnog Benedikta i Franje, "lepršavog, južnoameričkog Pape, koji je bio neposredan u izričaju".


Posebno je istakao Franjinu pažnju prema manjinama – siromašnima, migrantima i seksualnim manjinama – te njegovu otvorenost prema drugim religijama.


"Bio je dobrodošao ne samo u kršćanski svijet", ocijenio je Klasić.



Kritike iz regije: Papa i konzervativni vjernici


Komentarišući izjavu penzionisanog nadbiskupa Vinka Puljića da je Franjo "ostavio mnoga razočarenja", Klasić je rekao kako ta izjava više govori o Puljiću i dijelu katoličkih vjernika u Hrvatskoj nego o samom Papi.


"Mislim da ta izjava govori puno više o kardinalu Puljiću, ali ja bih rekao i o dobrom dijelu Hrvata, katolika, nego što govori o papi Franji, pa i o savremenim trendovima u katoličanstvu. Nije ovo prvi put da se tako govori. Dakle, hrvatski biskupi i svećenici, ali i katolički vjernici na ovom ovdje području su uvijek bili nekako puno konzervativni, ubrajali su se u društvo vrlo konzervativnih, tradicionalnih, ali ja bih se usudio reći i često vrlo licemjernih vjernika, koji su i sa krunicama oko vrata i sa velikim molitvama često žmirili kada nije trebalo pa i onda kada su se vodili ratovi, pa se u tom smislu prisjetimo samo perioda Drugog svjetskog rata, ali i 90-ih godina. Dakle, govorim i o svećenicima, ali govorim prije svega o vjernicima kojima je tada evanđelje, čini mi se, bilo 'zadnja rupa na svirali', ali to, opet kažem, govori više o njima nego o crkvi", mišljenja je naš sagovornik.


"I Hrvati i Srbi, često su nacionalno stavljali ispred vjerskog", dodao je poručivši da univerzalista poput Franje, koji ne gleda naciju, rasu ni vjeru, "na ovim prostorima ne prolazi najbolje".



Borba unutar Crkve: Ko će naslijediti Franju?


Upitan o budućem smjeru Katoličke crkve, Klasić je izrazio zabrinutost.


"U svijetu Trumpa, Putina, Orbana i Vučića, da dobijemo još jednog konzervativnog papu... to nam ne treba. Pri tome ne mislim konzervativan u vjerskom smislu, ja s tim nemam zaista nikakvih problema, ali neko ko će jednostavno u 21. stoljeću pokušati živjeti kao što se živjelo u 16. stoljeću, takav neko nam stvarno ne treba, pogotovo ako se uzme u obzir da pape ipak nisu demokratski izabrani poglavari države i oni imaju apsolutnu vlast. Dakle, ono što papa kaže, mnogi se s tim ne slažu, vjerovatno među njima je i kardinal Puljić, i nije sam u tome, ali moraju slušati. Ako dođe do toga da papu naslijedi neko ko će prema LGBT zajednici, prema migrantima, prema pravoslavnima ili prema muslimanima zaoštriti svoj stav, mislim da to ne bi bilo dobro. Tako da u ovom trenutku nisam siguran ko u tom izboru ima prednost, ali ja mislim da nije važno odakle će novi papa biti porijeklom već je važnije da li će nastaviti u smjeru kojim je išao papa Franjo. Ili će, ipak, to biti neki smjer koji će nam možda više ličiti na prethodno navedene političare i državnike koji trenutno vladaju svijetom", rekao je.


Posebno je upozorio na opasnost da Crkvu preuzme netolerantan glas koji bi zaoštrio stav prema manjinama.


"Mene je strah da postoje veliki broj katolika kojima bi upravo takav Papa odgovarao", rekao je Klasić.



Franjina smrt kao sigurnosni izazov


Osvrćući se na samu sahranu, Klasić je istakao koliko je logistički zahtjevna organizacija takvog događaja.


"To je noćna mora za sve sigurnosne službe", rekao je, uz nadu da će sve proteći dostojanstveno.


Zatim je Klasić istakao kako je papa Franjo živio jednostavan i skroman život i da je njegova smrt na neki način samo to i potvrdila.


"Franjo je i smrću ostao dosljedan – tražio je skromnu sahranu, a sredstva usmjerio u dobrotvorne svrhe", istakao je Klasić.


No, takav primjer, naglašava Klasić, izaziva nelagodu među crkvenim liderima.


"Kada na vrhu imate nekoga ko živi skromno, a vi u obilju, to vam počne smetati", stava je Klasić.



Geopolitička dimenzija: "Papa kao most"


Papa Franjo bio je "veliki prijatelj Bliskog istoka", podsjetio je Klasić, dodajući da je jedna od njegovih posljednjih poruka bila posvećena patnji civila u Gazi.


"Naša nada su lideri poput pape Franje koji grade mostove, a ne zidove", poručio je.



Žene i reforme: Šta je ostalo nedovršeno?


Govoreći o ulozi žena u Crkvi, Klasić je bio jasan:


"Žene nisu samo jednake – one su često i bolje. Zašto ne bi bile i duhovne majke? Papa Franja je otvorio brojna pitanja, ali su reforme ostale nedovršene – uključujući i pitanje celibata. Mnogo toga što danas uzimamo zdravo za gotovo u Crkvi nije zapisano u Svetom pismu. Potrebno je ‘provjetravanje’ – kao što je bilo 60-ih", poručio je, između ostalog Klasić u emisiji Newsnight na N1.





╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama