Njemačka vlada namjerava da smanji porez strancima koji u Njemačkoj rade u zanimanjima gdje nema dovoljno radne snage. Tome se suprotstavljaju brojni političari nezavisno od stranačke pripadnosti.

Poreske olakšice za preduzeća, pogodnosti za što duži radni vijek starijih zaposlenih, mjere za smanjivanje birokratije, to su samo neke od stavki kojima njemačka vlada namjerava da ojača Njemačku kao mjesto poslovanja.

I doseljavanje stručne radne snage bi trebalo da se poboljša: “Uvodimo poreski popust za stranu stručnu radnu snagu u prve tri godine njihove djelatnosti u Njemačkoj. Postojaće 30, 20 ili 10 odsto smanjivanja poreza za ljude koji nam dođu kao stručna radna snaga“, rekao je ministar finansija Kristijan Lindner, šef liberalne Slobodne demokratske partije (FDP), predstavljajući Vladine mjere 5. jula.

Kritika poreskih olakšica za strance

Plan kod mnogih u Njemačkoj ne nailazi na odobravanje. „Očigledna diskriminacija domaćeg stanovništva“, „opasnost za socijalni mir“, „otvoreno neprijateljska politika prema domicilnom stanovništvu“, „bezobzirno naspram domaćih radnih ljudi“ – to su komentari opozicionih političara i predstavnika sindikata.

Ali kritika dopire i iz redova vladajućih partija. Poslanica Zelenih u Bundestagu Beate Miler-Gemeke ukazuje na to da su prema Ustavu svi ljudi jednaki pred zakonom. „Imamo u Njemačkoj i Zakon o jednakom tretiranju, a to znači da niko ne smije da bude tretiran lošije. Po mom mišljenju, to bi donekle bila diskriminacija domaćeg stanovništva, ako kažemo da oni koji dolaze spolja, iz drugih zemalja, dobijaju popust na porez koji svi plaćaju“.

Dakle, moglo bi i da se ispostavi da je to protivustavno, da određene grupe zadrže više od plate za posao koji obavljaju kao i svi drugi.

Ekonomska situacija u Njemačkoj

Najviše rangirani kritičar ovog plana iz redova vladajuće koalicije jeste Hubertus Hajl, ministar rada. „Priznajem da nisam previše srećan zbog te tačke u dogovoru. To moramo da još jednom podrobnije pogledamo“, rekao je ovaj socijaldemokrata. I Hajl se pribojava da bi takva mjera podstakla zavist i svađe zbog nje. “Moramo da pripazimo da ne dođe do društvenog nesporazuma“.

Liberali se mjesecima bore da podstaknu privredu na sve raspoložive načine i nemaju razumijevanja za ovu kritiku: „Aktuelno stanje preduzeća je loše“, izjavio je krajem maja poslovođa Njemačke industrijske i trgovinske komore, Martin Vansleben.

Nedostatak radne snage – rizik za ekonomiju

Vansleben dodaje: „Izjalovila se nada da će dobro poslovanje u inostranstvu ili oživljena unutrašnja potražnja moći da djeluju kao motor za domaća preduzeća“. On objašnjava da to kao i „konkretni strukturni izazovi“ i dalje “stežu ekonomiju”. U te izazove spada nedostatak stručne radne snage u Njemačkoj, koji se godinama nazirao a sada je u potpunosti izražen. Uzrok je sve veći broj ljudi koji odlaze u penziju, a sve manje mladih ljudi koji stoje na raspolaganju. Nedostatak stručne radne snage i radne snage uopšte jeste, prema ekonomistima, najveći rizik za privredni rast.

Mjere za stimulisanje doseljavanja

Prema jednoj aktuelnoj studiji Instituta za njemačku ekonomiju, trenutno u Njemačkoj nedostaje oko 573.000 kvalifikovanih radnika. Ekonomisti su izračunali da bi privredni rast ove godine bio veći za više od jedan odsto, odnosno za 49 milijardi evra, kada bi na raspolaganju bilo dovoljno stručne radne snage. To je mnogo kada se zna da ekonomisti predviđaju rast za ovu godinu od samo 0,2 odsto. Vlada je 2020. donijela Zakon o doseljavanju stručne radne snage, a on se od tada stalno dopunjava, sa ciljem da se otkloni što više birokratskih prepreka koje bi kvalifikovane ljude odvratile od dolaska u Njemačku.

Sve više doseljavanja, ipak nedovoljno

Nikako da se ustali dolazak dovoljnog broja ljudi. Valjda i zato jer se pročulo da je u Njemačkoj jako teško da se nađe stan. Ali i zato jer je netrpeljivost prema strancima porasla, naročito u istočnonjemačkim pokrajinama. Prema studiji Fondacije Bertelsman u Njemačku je 2022. došlo svega 70.000 kvalifikovanih doseljenika iz zemalja koje nisu članice Evropske unije. Doduše, time je prevaziđen rekord od 64.000 novodoseljenih kvalifikovanih osoba iz 2019. Ali to je još uvijek premalo da se nadoknadi manjak. Popust na porez je dodatni pokušaj da Njemačka postane atraktivnija za stručnu radnu snagu. Ministar rada Hubertus Hajl izražava sumnju u to da će ovom mjerom biti prevaziđene druge teškoće. „Ta stavka nije odlučujuća“, kaže on i dodaje da je najvažnije da se uklone birokratske prepreke, da se ubrza dodjela viza i da se poboljša priznavanje kvalifikacija.

Zemlje u kojima se govori engleski su u prednosti

I jezički problem je bitan. Njemačka je na petom mjestu po atraktivnosti za stranu stručnu snagu, a ispred nje su četiri zemlje u kojima se govori engleski. Stručnjak za budžetska pitanja u saveznom poslaničkom klubu liberala Kristof Majer kritikuje socijaldemokratskog ministra. „Izjave Hubertusa Hajla ne unapređuju ni malo Njemačku kao mjesto poslovanja“, rekao je on za novinsku agenciju AFP. Dodao je da poreske olakšice kao stimulacija za doseljenike sa visokim kvalifikacijama u međuvremenu „u pola Evropske unije sastavni dio rješenja nedostatka kvalifikovane radne snage”.

Poreske olakšice za stranu radnu snagu u EU

Njemačka Vlada je 2018. na pitanje poslanika Zelenih navela niz zemalja Evropske unije u kojima već postoje poreske olakšice za kvalifikovane doseljenike. To su Belgija, Danska, Finska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Holandija, Austrija, Portugalija, Švedska, Španija, Velika Britanija i Kipar. Na to je u ponedeljak (08.07.) ukazao portparol njemačke vlade Štefan Hebeštrajt: „Kao mjesto za finansijski biznis postoje London, Pariz, Milano i Frankfurt. U svim tim zemljama, kao i u mnogim drugim evropskim zemljama, postoje takve poreske olakšice kako bi se privukli kvalifikovani ljudi”.

Bez stimulacije za bogataše

Hebeštrajt je objasnio da cilj vladinih mjera nije da uvede olakšice za cjelokupnu stranu radnu snagu, već samo za „određena područja“ za koja se sada razrađuju detaljni planovi. „Postojaće najmanja godišnja zarada od koje će to da važi, kao i gornja granica iznosa, tako da multimilioneri neće imati poreske privilegije zbog kojih bi došli u Njemačku“ piše DW.