Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović u Dalju će se sastati sa premijerom Srbije, Aleksandrom Vučićem, a nakon toga - posjetit će zajednički mjesto Tavankut i Suboticu, gdje će potpisati deklaraciju o unaprijeđenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između dvije zemlje.
Almir Terzić, politički analitičar za N1 je kazao da je ovo jedna “kurtoazna” posjeta, ali da je u svakom slučaju pozitivan prvi iskorak.
“Ne treba očekivati mnogo od ovog prvog susreta. Predsjednica se sastaje sa premijerom. Imamo vladu Hrvatske kojoj je izglasano nepovjerenje, ući će se u fazu ponavljanja izbora u Hrvatskoj, izboru novog sabora, vlade. S druge strane imamo nejasnoće oko sastava vlade Srbije. Ovo bih nazvao kurtoaznim susretom, prvim, incijalnim – ako ne bude na većem nivou – u smislu efikasnije saradnje, sa rješavanjem konretnih otvorenih pitanja – u budućnosti nećemo moći očekivati mnogo”, istakao je gost.
Reporterka N1 Anka Bilić-Keserović razgovarala je sa predstavnikom srpske nacionalne manjine u Salvoniji, Vojislavom Stanimirovićem koji je ovaj susret nazvao historijskim.
“Dolazak u kuću Milutina Milankovića govori o potrebnoj saradnji, a sama kuća je obnovljena zahvaljujući zajedničkoj saradnji dvije zemlje. Zajedničkim ulaganjem došlo je do obnove kuće jednog od najvećih naučnika na svijetu”, kaće Stanimirović.
On dodaje da je sličnih susreta bilo mnogo, ali da su bili samo deklarativni. Sporazum o normalizaciji odnosa iz 2006. godine je otvorio mnogo pitanja – koja su trebala biti riješena, a iz današnjeg susreta očekuje da će se riješiti problemi u zemljama.
“Susret je koristan da Hrvati u Vojvodini dobiju ista prava kao i Srbi u Hrvatskoj. Zakoni postoje, ali se teško provode. U Hrvatskoj je došlo do radikalizacije scene, a školstvo, reciprocitet u zapošljavanju i slično da se omogući Hrvatima u Srbiji i Srbima u Hrvatskoj”, istakao je.
A da li će vlade imati sluha za ovo?
“Mislim da hoće. Vučić ima apsolutnu većinu, on će formirati vladu po osjećaju i kako misli da može. Oboje imaju velike autoritete i to će uticati na obje vlade. Deklaracija koja će se potpisati će otvoriti pitanja granice između zemalja, pitanje nestalnih osoba. Spor oko granice sumnjam da će se bilateralno riješiti, iako bi to bilo najbolje. Međunarodni zakoni govore o potrebi regulisanja granice, imovinska prava neće niko dirati, i najbolje bi bilo da to države između sebe riješe”, pojasnio je Stanimirović.
Nestale osobe su ključne, smatra – kojih je trenutno 900, što je i dalje veliki broj te da dosta ljudi u krematoriju čeka na identifikaciju.
Terzić s druge strane smatra da će se morati čekati nova hrvatska vlada, i da nužno ne mora značiti da ono što bude potpisano danas – bude provođeno u narednom periodu.
“Mogli su poručiti konkretne poruke. Danas bi očekivao da predsjednica kaže da Hrvati u Vojvodini trebaju ostvarivati svoju politiku u Srbiji, a Vučić isto da uradi, odnosno kaže da Hrvati u Srbiji u Beogradu rješavaju svoja politička pitanja”.
Smatra da rješavanje “malih nacionalnih pitanaj”, pravi probleme i jednima i drugima, te da treba praviti kompromise poput povratka ćirilice u Vukovar, a Vučić da da pravo korištenja jezika.
I Terzić smatra da pitanje granica neće biti glatko riješeno, te da će se morati ići na međunarodnu arbitražu.
On smatra da potjernice iz Srbije za građanima Hrvatske treba da bude dio razgovora zvaničnika, i da daju doprinos uspostavi pomirenja i povjerenja – te bolje saradnje između zemalja.
On ne vidi da će u budućnosti Srbija i Hrvatska moći normalno komunicirati, jer kako Srbija bude otvarala poglavlja u EU – moguće je da Hrvatska kao članica blokira taj put i obratno.
“Plod budućnosti saradnje je promjena retorike Zagreba i Beograda. Grabar Kitarović se mora obračunati sa dosadašnjim stavovima, sa rastućim nacionalizmom, i Srbija isto”, kazao je Terzić u okviru Novog dana.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
