Ove godine 11. jula u Potočarima će biti ukopano 127 žrtava genocida. Po riječima Ćamila Durakovića, predsjednika Organizacionog odbora za obilježavanje 21. godišnjice genocida nad Bošnjacima „Sigurne zone UN-a“, privode se kraju pripreme za komemoraciju.

“Očekujemo dolazak velikog broja građana Bosne i Hercegovine, susjednih zemalja i inozemstva. Osim državnog vrha BiH i predsjednika Haškog tribunala Theodora Merona, sudije Camel Aguis i ministra vanjskih poslova Turske nemamo informacija o drugim ‘poznatijim’ gostima, što mislim da u konačnici nije ni bitno, jer u Potočarima žrtve trebaju biti u centru pažnje”, izjavio je za Fenu Duraković.

Podsjeća javnost da ove godine nisu slali pozive za dolazak na komemoraciju, dodajući da je podignut stepen sigurnosti na najviši nivo i uvjeren je da više niko neće moći da ometa dostojanstven ispraćaj žrtava genocida.

“Mislim da nakon 21 godine od genocida Srebrenica je postala svjetski pojam i mjesto koje svako treba da posjeti iz želje da se pokloni nevinim žrtvama, a ne zbog toga što je pozvan. Također, na zahtjev majki, odlučili smo da na komemoraciji nisu dobrodošli svi oni koji negiraju sudski priznate presude o genocidu. Ova je odluka izazvala veliki interes javnosti i negodovanje posebno u Srbiji, no mislim da nema više potrebe da je objašnjavam. Moja je obaveza da ispoštujem zahtjev žena koje će ove godine kopati svoje očeve, muževe i sinove”, pojasnio je Duraković.

Naglašava da želi da u centru pažnje budu nevino ubijene žrtve genocida, rekavši da ima želju da prestanu rasprave o tome da li je u Srebrenici počinjen genocid.

“Želimo žrtvama i njhovim porodicama vratiti komemoraciju koju je prošle godine, kako su to nedavno rekle majke, ‘ukrao’ Aleksandar Vučić. I ne mislim tu konkretno na Vučića već sve sporedne događaje koje uvijek prije i tokom dženaze privuku pažnju javnosti. Haški tribunal je već rekao sve o tome kako su ubijene, a 11. jula trebaju progovoriti bijeli nišani u Potočarima. Istina o događajima iz jula 1995. treba biti temelj zajedničke budućnosti Srba i Bošnjaka na ovim prostorima. Ne tražimo puno. Ovo je preduslov svakog napretka našeg društva. Optimist sam. Zvanično priznanje predstavnika Srbije i entiteta Republika Srpska još izostaje, no svijest o počinjenom ovdje genocidu postoji. Vidim je kod gostiju iz Srbije koji tokom čitave godine posjećuju Memorijalni centar, a vidim je i kod naših komšija Srba”, zaključuje Duraković.

Duraković je mišljenja da iz Srebrenice može i treba krenuti proces pomirenja

“U Srebrenici dokazujemo da, čak i bez odobrenja iz vrha, možemo izgraditi zajednički život. A ako ga možemo izgraditi mi Srebreničani nakon genocida, onda nijedno drugo mjesto u BiH nema opravdanja da ne uradi isto”, kaže Duraković.

Iz Potočara 11. jula bit će poslata poruka da Srebrenica nije samo 11. juli.

“Nemojte nas zaboraviti odmah nakon dženaze. Riječi ‘da se ne zaboravi’ uklesane u kamenu u Potočarima nisu samo slogan: ovo je izuzetno bitna poruka za sve Bosance i Hercegovce, ali i čitav svijet. Ovih dana se, nažalost, pokazalo da mnoge od nas Srebrenica ne zanima van tog 11. jula. Razočaran sam time što su Dodikove uvrede na račun majki i izjave pojedinih srbijanskih političara u kojima se na degutantan način spori genocid prošle maltene nezapaženo u javnosti u Federaciji BiH. Nemojmo zaboraviti da je negiranje posljednja faza genocida, a ko ne reaguje na negiranje postaje njegov saučesnik. Zato ne smijemo da šutimo”, poručio je Duraković.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.