Za genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995. godine osuđeno je u Haškom tribunalu i Sudu BiH ukupno 38 osoba na 638 godina zatvora, te tri doživotne robije.  

U 11 godina rada, Sud BiH je za najveći zločin u Evropi počinjen nakon Drugog svjetskog rata osudio 24 osobe, na ukupno 448 godina zatvora.

Na 30 i više godina zatvora pred ovim sudom osuđene su četiri osobe – Franc Kos, Zoran Goronja, Stanko Kojić i Duško Jević. Jević je osuđen zbog učešća u ubistvima zarobljenih muškaraca bošnjačke nacionalnosti u Kravici i prisilnom premještanju civilnog stanovništva s područja Srebrenice, a ostala trojica za strijeljanje najmanje 900 muškaraca i dječaka u Branjevu u julu 1995.

Jedina osoba koja je na ovom sudu osuđena za krivično djelo genocid jeste bivši pripadnik Zvorničke brigade VRS-a Milorad Trbić, kojem je za to djelo izrečena maksimalna kazna po krivičnom zakonu bivše Jugoslavije – 20 godina zatvora.

Presudom je Trbić proglašen krivim da je, kao načelnik za bezbjednost Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), učestvovao ili pomagao ubistva muškaraca iz Srebrenice na različitim lokacijama na području općine Zvornik – na Vojnoj ekonomiji Branjevo, u Domu kulture u Pilici, školama u Orahovcu, Roćeviću i Petkovcima, te da je nadgledao ubistva preko 100 osoba.

“Trbić je po prijekom postupku pogubio desetine muškaraca, da bi zastrašio, obuzdao i kontrolisao ostale zarobljenike”, stoji u presudi, a i dalje se navodi: “Vijeće je svjesno da će rijetko jedna osoba priznati da je imala posebnu namjeru da istrijebi jednu grupu ljudi, ali je na osnovu dokaza zaključilo da je optuženi imao tu namjeru.”

Ubistvo dječaka – djelo iz obijesti

Ove godine Sud BiH je donio dvije presude za zločin i genocid na ovom području – pravosnažnu presudu kojom je Srećko Bošković osuđen na osam godina zatvora zbog zločina protiv civilnog stanovništva počinjenog 1995. na području Zvornika, i drugu kojom Aleksandra Cvetkovića oslobađa optužbi za genocid u Srebrenici.

Bošković je proglašen krivim da je sredinom jula 1995. godine – nakon što su srpski vojnici strijeljali Bošnjake s područja Srebrenice, a potom ukopavali njihova tijela na platou Crvene brane (općina Zvornik) – prišao jednom dječaku i kazao mu da je slobodan, a kad se dječak udaljio, ubio ga iz automatske puške.

“Optuženi je dječaku rekao: ‘Slobodan si, možeš ići’, a kada je krenuo prema šumi, on mu je pucao u glavu”, zaključilo je Vijeće. Prema njihovoj ocjeni, Bošković je iskoristio nemoć i nezaštićenost dječaka, počinivši ovo djelo iz obijesti.

U maju 2016. Sud BiH je Cvetkovića, nekadašnjeg pripadnika Desetog diverzantskog odreda VRS-a, oslobodio optužbi da je 16. jula 1995. učestvovao u ubistvima oko 900 bošnjačkih muškaraca u Branjevu. Cvetković, koji je tri godine ranije našem pravosuđu izručen iz Izraela, oslobođen je zbog manjka dokaza.

Ove godine također, primijenivši blaži zakon, Sud BiH je Radomiru Vukoviću smanjio kaznu za pomaganje u genocidu u Srebrenici sa 31 na 20 godina zatvora. Ova odluka je donesena nakon što je Ustavni sud BiH djelimično ukinuo raniju pravosnažnu presudu Vukoviću zbog pogrešne primjene krivičnog zakona.

Vuković je 2012. godine pravosnažnom presudom Suda BiH proglašen krivim da je u julu 1995. učestvovao u pogubljenju više od 1.000 zarobljenih Bošnjaka u Kravici. On je osuđen kao bivši pripadnik Drugog odreda Specijalne policije Republike Srpske u Šekovićima.

Od početka rada Suda BiH pet osoba je priznalo krivicu za zločine u Srebrenici, a osuđene su na ukupno 39 godina zatvora. Najmanje kazne dobili su Milivoje Ćirković i Zoran Kušić, koji su sklopili sporazum o priznanju krivice i osuđeni su na pet godina zatvora.
Pravosnažno je oslobođeno ukupno 15 osoba optuženih za zločine u Srebrenici, a u toku je pet suđenja.

U martu ove godine podignuta je optužnica protiv Radoslava Jankovića, nekadašnjeg obavještajnog oficira u Glavnom štabu VRS-a za pomaganje u izvršenju genocida u Srebrenici u julu 1995. godine. Janković je, međutim, nedostupan bh. pravosuđu.

Doživotne kazne i historijske presude

U Haškom tribunalu je nepravosnažnom presudom izrečenom u martu ove godine za genocid osuđen i prvi predsjednik Republike Srpske – Radovan Karadžić. On je ujedno i jedini političar koji je osuđen u ovoj međunarodnoj instituciji.

Presudom je utvrđeno da su u julu 1995. srpske oružane snage, čiji je Karadžić bio vrhovni komandant, sistematski i planski strijeljale “najmanje 5.115 muslimanskih muškaraca” iz Srebrenice, s genocidnom namjerom da ih unište kao etničku grupu.
Genocid u Srebrenici se stavlja na teret i bivšem komandantu VRS-a Ratku Mladiću. Iznošenje završnih riječi na ovom suđenju očekuje se u oktobru ili novembru ove godine.

U Haagu je ranijih godina osuđeno 14 osoba. Tri su osobe osuđene na doživotne kazne – bivši pripadnici Glavnog štaba VRS-a Zdravko Tolimir i Ljubiša Beara, kao i nekadašnji oficir za bezbjednost Drinskog korpusa Vujadin Popović.
Ostalih 11 osoba osuđeno je na ukupno 189 godina zatvora. U ovoj instituciji je optužbi za zločine na području Srebrenice oslobođena samo jedna osoba – Momčilo Perišić.

Od prošlog 11. jula preminule su dvije osobe osuđene za zločine u Srebrenici. Zdravko Tolimir je preminuo u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala u februaru ove godine, dok je čekao da bude upućen na izdržavanje doživotne zatvorske kazne, na koju je osuđen zbog učešća u genocidu u Srebrenici.

Nekadašnji načelnik bezbjednosti u Zvorničkoj brigadi VRS-a Drago Nikolić, koji je osuđen za pomaganje počinjenja genocida u Srebrenici, umro je u Srbiji u oktobru 2015. godine, dok je bio na privremenoj slobodi.

Da se u julu 1995. dogodio genocid, prvi put je utvrđeno u presudi Radislavu Krstiću pred Haškim tribunalom. On je osuđen na 35 godina zatvora.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.