Sezona požara u Hercegovini još uvijek ne jenjava. U samo jednom danu na području HNK, pripadnici vatrogasne jedinice, prema podacima Štaba Civilne zaštite HNK, ponekad broje i do 40 intervencija dnevno. No poručuju da mjesta panici nema, jer je riječ o manjim požarima koji se brzo lokaliziraju.
U Vatrogasnoj jedinici Mostar zatičemo vatrogasce koji nakon primljene dojave o požaru kreću na teren. Povećanjem temperature, u porastu je kažu i broj požara.
pročitajte još
Ljetna sezona posebno je zahtjevan dio godine za vatrogasce, a dolazak ljetnih vrućina signal je vatrogascima da moraju biti u punoj pripravnosti. S obzirom na loše stanje prethodnih godina ove godine vatrogasci u sezonu ulaze puno spremniji.
“Kako godine prolaze, oprema se i obnavalja, a ove godine smo dobili nekoliko novih vozila i bolju opremu. Nešto smo i ljudi primili. Primamo sezonske radnike koji rade samo ljetnu požarnu sezonu, tako da relativno sve dobro funkcioniše”, kazao je Elvir Demić, zamjenik komandira Vatrogasne jedinice.
Više od 2 miliona KM uloženo je u opremanje vatrogasaca na području HNK. Većini požara uzrok je, namjerno ili ne, ljudski faktor. No, upitno je koliko su odgovorne i same vlasti, odnosno nadležne službe. Posebno u Bosni i Hercegovini, gdje bi, kako kažu i sami vatrogasci, trebalo i moralo biti puno bolje oranizacije, prevencije i ulaganja.
“Pretežno najčešće intervencije su na rubnim dijelovima grada ili bjelopoljska kotlina, južni ili sjeverni dijelovi i padinski dijelovi, okolna brda. Rijetke su intervencije u urbanim dijelovima grada, mada imamo i takvih”, dodaje Demić.
Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona vatrogasci broje preko hiljadu intervencija u sezoni. A u slučaju većeg požara za pokretanje helikoptera Oružanih snaga BiH neophodno je skupiti dokumentaciju koja dokazuje da su iskorišteni svi kapaciteti lokalne zajednice, kantona i entiteta, što ponekad traje danima. Iako su do prije pet godina radili u nemogućim uslovima , u vatrogasnoj jedinici mišljenja su da je ipak još mnogo sredstava potrebno za normalan rad .
“Imali smo jedno jako loše stanje, da su nama vatrogasci izlazili na teren u svojim šorcevima i patikama, u svojoj opremi od kuće. U odnosu na stanje koje danas imamo ono je značajno bolje”, ističe Pero Pavlović, portparol Štaba civilne zaštite HNK.
Međutim, svaki veći požar, iziskuje upotrebu kanadera, koje imaju jedino Hrvatska i Srbija i od čije pomoći i tokom ljeta BiH i zavisi. Bosna i Hercegovina i dalje je jedina država u regiji koja nema namjenske avione, kanadere i air traktore, koji bi mogli djelovati u jeku ljetnje sezone. No, kako kažu iz Civilne zaštite, uskoro bi ih mogli dobiti i to u okviru projekta zaštite od šumskih požara “Holistic”, koji se finansira sredstvima Evropske unije.
“Mi ćemo kroz taj projekat, nadamo se do kraja godine, imati postavljen video nadzor za rano otkrivanje požara i da će to biti jedan iskorak u borbi protiv požara, vjerujući da će to rano otkrivanje požara umnogome doprinijet smanjenju požara”, navodi Pavlović.
I tako, iz godine u godinu zbrajaju se štete, no na prevenciji i organizaciji radi se izgleda vrlo malo. Iako su nadležne vlasti u više navrata obećavale kupovinu kanadera ili barem pojednostavljenje procedura oko korištenja helikoptera, malo toga se promijenilo.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
