Prošle sedmice uhapšen je mladić pod sumnjom da se putem lažnih profila na Facebooku predstavljao kao glumac Sergej Trifunović. Naime, dovodio je građane u zabludu da uplaćuju novac za Trifunovićevu humanitarnu organizaciju. To je otvorilo pitanja kako prepoznati lažni profil na internetu i kako izbjeći prevaru?
Za dvije i po godine podržali su život 39 djece. Sigurno bi bar još jedno pomogli u liječenju da 350 hiljada dinara umjesto na račun fondacije Sergeja Trifunovića nije legao na konto Šapčanina koji se na Facebooku lažno predstavljao kao glumac.
pročitajte još
Dok je osumnjičeni iza rešetaka, u fondaciji upozoravaju: ovo nije prvi put da neko pod maskom njihovog humanitarnog rada uspjeva da zaradi. Na svakog ko želi da pomogne zato apeluju: prije uplate ključna je provjera.
“Da pozove telefonom, da pogleda i na našem sajtu za koju djecu smo mi pokrenuli humanitarne akcije na koji način mogu da doniraju novac i to će biti potpuno dovoljno. Uvijek će biti nekoga u kancelariji ko će im se javiti i dati informaciju na koji način uplate novac i pomognu našoj djeci”, kaže Katarina Danojlić iz Fondacije “Podrži Život”.
Policija uhvatila četiri osobe od početka godine
Uključujući slučaj fondacije “Produži život” od početka godine u virtuelnom džeparenju policija je uhvatila 4 osobe. U odjeljenju za borbu protiv visokotehnološkog kriminala upozoravaju: godišnje ima stotinu internet prevara i bit će ih sve više. Lepeza online krivičnih djela širi se od širenja mržnje i panike do pedofilije i pornografije iz osvete pomoću lažnih profila. Kada je riječ o virtuelnoj krađi novca, prevaranti uglavnom ciljaju empatične.
“Uglavnom se koristila njihova emocija praktično da uplate ili za neku humanitarnu organizaciju ili za neke druge svrhe gdje su se izvršioci lažno predstavljali kao prijatelji. Izvršioci krivičnih djela sa teritorije Srbije pokazalo se, vrlo su inventivni, prate trendove, članovi su mnogih foruma koji se upravo bave ovom vrstom kriminala i nimalo ne zaostaju. Ono što je realnost u nekoj drugoj državi, već sutra može biti realnost i kod nas”, kaže Vladimir Urošević, Odjeljenje za visokotehnološki kriminal MUP-a.
Recepta za prepoznavanje prevare nema
Univerzalnog recepta za prepoznavanje prevaranata na online društvenim mrežama nema. Prema pisanju medija, blizu 30 posto Facebook profila je lažno, a stručnjaci daju tek neke opšte cake kako da ih prepoznate.
Provjerite recimo broj fotografija – jer lažni profili uglavnom imaju 1 do 2. Tajmlajn je takođe način da utvrdite vjerodostojnost profila – vjerovatno je lažan ukoliko nema nikakav sadržaj ili pak ima postove bez interakcije sa prijateljima.
U “Share” fondaciji podsjećaju da je 2/3 srbijanske populacije online, ali da gotovo niko nije prošao formalno obrazovanje o internetu i zloupotrebama na svjetskoj digitalnoj mreži.
“Korisnici društvenih mreža, korisnici interneta moraju da budu svjesni da je na njima odgovornost da provjere identitet druge strane, da provjere da li je to ta ličnost koja se predstavlja. Jer, ako oni to ne urade malo je vjerovatno da će ih naša država i policija zaštititi, malo je vjerovatno da će ih i korporacije koje upravljaju društvenim mrežama zaštititi, svi će nekako prebaciti odgovornost na njih, ako je moguće da otkriju se učinioci možda će dobiti nešto nazad, ali vrlo često to neće biti moguće”, kaže Đorđe Krivokapić, iz “Share” fondacija.
Ko je glavna meta prevaranata – pravila nema. Nekad maloljetnici, često stariji koji slabije poznaju virtuelni svijet. Kazne za online prevare su od 1 do 10 godina zatvora.
