Plan reorganizacije zdravstvenog sistema u Kantonu Sarajevo uskoro će u javnu raspravu. Cilj je, kažu nadležni, napraviti uštede i olakšati pacijentima i ljekarima na način da se jasno utvrde nadležnosti - ko pruža primarnu, sekundarnu i tercijarnu zaštitu.
Pojedini zavodi bi trebali prestati s radom, ali otpuštanja radnika, tvrde nadležni, neće biti.
Stomatološka djelatnost u domovima zdravlja se stavlja pod koncesiju.To znači da će stomatolozi koji su do sada bili uposlenici dobiti mogućnost da privatno iznajme prostorije i opremu unutar domova i na taj način pružaju usluge. Ukoliko ne budu u mogućnosti da iznajmljuju, i za njih će se naći neka druga vrsta posla, kaže ministrica Ademaj.
“Oni će nastaviti raditi u domu zdravlja i morat će biti teret zdravstvenog osiguranja ali bez posla neće niko ostati. Mi imamo prema analizi trenutno 85 timova iz stomatološke djelatnosti u domovima zdravlja koji su praktično višak u odnosu na utvrđene standarde i normative zdravstvene zaštite”, istakla je Zilha Ademaj, ministrica zdravstva KS.
Iako su radnici višak, niko neće ostati bez posla. Obećali su. Baš kao što su obećali i uštede od gotovo milion maraka godišnje ukoliko uspije reorganizacija zdravstva.
“Nakon reforme zdravstva ćemo moći pratiti sve tokove novca. Najviše vremena smo izgubili na analizama, tačnije pola godine, a sada slijedi niz dokumenata koje moramo dobiti nakon što usvojimo reformski plan. Planirali smo velike uštede, a ne troškove”, kazao je Samir Turković, direktor ZZO KS.
Plan je da se djeca školskog uzrasta liječe u okviru porodične medicine, a ne kod pedijatra. I nadležni tvrde da će dobiti odgovarajuću njegu. Plan je smanjiti liste čekanja za preglede, jer veliki zdravstveni centri poput Kliničkog se, tvrdi direktorica Izetbegović, vrlo često bave čak i primarnim uslugama, a tercijarni su nivo zaštite.
“Recimo na torakalnoj hirurgiji kolega je primio 11 pacijenata kao ležeće da bi im povadio elementarne nalaze koje radite u običnom laboratoriju u domu zdravlja i time nam je napravio 10 hiljada maraka štete. Na uštrb toga oštećeni su pacijenti koji treba da dobiju lijekove”, rekla je Sebija Izetbegović, direktorica KCUS-a.
Ali prije reforme zdravstva ne bi bilo zgoreg riješiti probleme prazne apoteke Kliničkog centra koje je svjesna i sama direktorica Izetbegović, kao i i problem eksperimentalnog zatvaranja Klinike urgentne medicine, i to na osnovu usmenog dogovora nekolicine. Možda nova reforma ponudi rješenja navedenih problema, ili odgovor na pitanja zašto ljekari odlaze. Ipak na tu reformu teško da možemo računati možda i do aprila sljedeće godine, možda i kasnije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
