Selefije u Bosni i Hercegovini naziv je knjige Srđana Puhala. U svom istraživanju, Puhalo se bavi percepcijom ovih vjerskih skupina u Bosni i Hercegovini, načinom njihovog predstavljanja u medijima i načinom života. U nastavku priča o tome kako selefije vide sebe, a kako ih vide ostali.
Jedan od posjetitelja promocije knjige “Selefije u BiH” bio je i 25-godišnji Edin Mulasalihović, koji je po zanimanju turistički vodič. Na pitanje ko pravi podjelu “mi i vi” je odgovorio kako pretpostavlja da to mediji najviše forsiraju. Selefije zbog načina života i odijevanja nerijetko predmet razgovora kao “oni drugi”. S obzirom da Edin ima bradu, pitali smo ga je li i on zato “jedan od njih”.
“Vidite, imao sam situaciju u Beogradu da su zbog brade pomislili da sam četnik”, rekao je.
Na pitanje šta ga čini “drugim” i “drugačijim” je kazao: “Ja za sebe kažem da sam musliman. Ako me neko pita da li sam selefija, odgovor može biti dvojak. Mogu reći i da ili ne. Da, u smislu da težimo, nastojimo i voljeli bismo da budemo kao prve generacije. Ne, u smislu da nismo, a trebali bismo biti. Samo smo muslimani. Ne pripisujemo se ni sekti, ni pokretima”.
Uprkos tome što u prvi plan stavlja duhovno, upravo je fizičko uzrok diskriminacije. I strepnje za bezbjednost na graničnim prelazima.
“Malo mi je neugodno kada ja, ispred čitavog autobusa, moram da izađem napolje. Smatram da je to nepravedno na neki način, ali tako je kako je”, izjavio je.
Psiholog Srđan Puhalo autor je recentne publikacije “Selefije u Bosni i Hercegovini”. Njegovo istraživanje je pokazalo da je 40 posto selefija zbog načina života žrtva verbalnog, emocionalnog, fizičkog, seksualnog nasilja ili ekonomskog ugrožavanja.
“Ovo je jedna sociopsihološka studija. Morate da razumijete da je ovo grupa ljudi koja je prvo svjesno izabrala da živi takav islam. Niko im nije nametnuo. Druga stvar je da dok oni ne krše zakone BiH, oni imaju pravo da se oblače i žive kako žele. Treće, ako se ne slažete s njima, ne morate da ih na bilo koji način vrijeđate ili omalovažavate”, naglasio je Srđan Puhalo, autor publikacije.
Kaže da se najčešće dovode u vezu sa terorizmom i takozvanom Islamskom državom.
Izet Hadžić, također jedan od posjetitelja promocije, od terorizma se ogradio, a prošle godine je dobijao prijetnje od simpatizera ISIL-a.
O sebi kaže:
“Ja sam recimo ekstreman. Meni ne smeta što ste vi takvi, što hoćete tako da živite. Kako god, to meni ne smeta. Ali zašto onda ja vama smetam? I ko je onda ovdje ekstreman?!”.
Brada, kratke hlače, način života i prakticiranje vjere ostaju glavni argumenti za razliku između “nas” i “njih”. No zabunama nikad kraja. Bradu nosi i muškarac na naslovnici Puhalove publikacije, koji ipak nije selefija, nego DJ.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
