Danas je tačno 26 godina od prvih višestranačkih izbora u Bosni i Hercegovini, tada socijalističkoj republici. Birali su se članovi predsjedništva i Skupštine. Kad je riječ o skupštini, u dva doma, vijeću opština i vijeću građana birano je 240 predstavnika. Pobijedile su nacionalne stranke.
Na izborima za članove Predsjedništva, birana su dva kandidata sa tri liste, te jedan sa četvrte liste. Liste su bile zasnovane po nacionalnom ključu a četvrta lista tzv. Ostali je bila sa kandidatima, koji nisu pripadali tim trima narodima.
Glasati se moglo za kandidata sa svake od četiri liste. Tako da je svaki birač praktički imao četiri glasa. Evo ko je tada pobijedio. Sa pomenute liste ostalih u predsjedništvo je ušao kao Jugosloven Ejup Ganić. Posljednji na listi bio je Josip Pejaković.
Da je ušao u Predsjedništvo, da li bi uspio spriječiti rat?
“Ja sam ne bih mogao. Ali da su pobijedile antiratne opcije, rata u ovakvim razmjerama ne bi ni bilo”, kazao je, a potom i objasnio ulogu međunarodne zajednice u svemu:
“Oni su bili upleteni u sve te događaje, a samo politički neznalac može zaključivati da međunarodna zajednica nije imala prste u pravljenju i rješavanju ratne drame”, kazao je.
“A vidi kako danas živimo”, dodaje Pejaković.
“Bilo je svašta. Počet ćemo od onoga što je bilo prvo. Gdje sam i ja učestvovao. Protesti pred Skupštinom. POzvao sam narod da brani BiH, da ne damo BiH. Niko od tih ljudi nije želio rat. Braniti ne znači ratovati. Braniti tijelima, ne dati onima koji su naoružavali godinu dana ranije i koji su bili spremni da ratuju”, priča Pejaković.
“Bili smo okrivljeni da smo teroristi, plaćenici. Jasno je da su ljudi uzvikivali imena na vlasti i tražili su smjenu. To je pikanterija koju su ljudi zaboravili”, prisjeća se Pejaković.
“Ti ljudi, koji su bili po tim strankama su vrlo brzo postali preletači u pobjedničke stranke. U političkom smislu, svi su izašli iz jedne partije. To se zaboravi, nacionalni pristup kojeg danas nazivaju nacionalistički je imao svoje žrtve”, ocijenio je.
Berlinski zid je Bosnina “krvava košulja”
“Bili su udruženi da razruše komunizam koji je vladao. U tome su potpuno uspjeli. Rušeći komunizam izgubili smo tlo pod nogama. Rat se vodio protiv JNA – koja je bila treća sila na svijetu. Ja mislim da je JNA bila prva. Transformisala se u vojsku jednog naroda, i onda smo osjetili posljedice”, kaže.
“Mislili smo pjevajući pjesme ‘ne daj se Bosno’, da ćemo je spasiti. Bosna se pjesmom ne brani”, kaže.
Pejaković danas živi životom spokoja, kako kaže – nema ništa novo reći, a da već nije rekao. “Kad su oni pobijedili, ja sam rekao da će vladati 600 godina. Ne mogu promijeniti više ništa u svojoj kući – a ne u državi”.
Kaže da se vraća miru kojeg sam sebi pokuša organizovati.
“Nećete uskoro imati priliku da uskoro razgovarate sa mnom. Mir moram stvoriti. Meni stresovi više ne trebaju. Moja ujdurma se završila kada sam dobio 13 glasova na listi na kojoj nisam htio da budem”, kazao je.
Prisjetio se Pejaković rušenja Berlinskog zida, kada je kazao da taj zid nije trebalo rušiti fizički – nego u glavama.
“Bio sam u Berlinu kada se rušio zid. Tada sam rekao da će rušenje tog izda natjerati nekoga da obuče krvavu košulju. Nisam ni sanjao da će moja Bosna obući tu košulju”.
“Gunter Grass je Nijemac, i on je rekao da je rušenje zida opasnost po poredak, i to svjetski. Jer 60 miliona Nijemaca živi u standardu iznad ostalih, a 20 posto njih nikada nije izašlo iz fašizma. To je tehnološka opasnost”.
Komentarisao je Pejaković i slavlje u dijelovima Hercegovine vezano za 25 godina od osnivanja Herceg-Bosne.
“Ne moraju tražiti entitet. Imaju ga. Mi moramo imati velike iluzije da se zanosimo činjenicom da je Sarajevo najmultietničkiji grad, gdje živi 95 posto Bošnjaka i pet posto ostalih. Jeste jedini multietnički grad u BiH. Sve ostalo je upitno. Banjaluka, Mostar, grad slučaj… Podvojenost na dva dijela. Odgovor je RS; Herceg-Bosna, a mi multi-kulti se zanosimo da živimo u državi koja se zove Bosna i Hercegovina”.
Smatra da je BiH, ovaj prostor onaj koji mora egzistirati u nečem većem. To nije EU, to je ovaj prostor i Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Hrvatska. “Na ovaj geopolitički prostor smo osuđeni, i osuđeni smo jedni na druge. Stomak će tada biti pun. Ante Marković je bio blizu da nagovori da je bescarinska unija rješenje za probleme. Da se spoje BiH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora – to bi bila najprosperitetnija zemlja u Evropi”, ocijenio je Pejaković na koncu gostovanja na N1.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.