21. novembra 1995. godine na konferenciji koja je traja 20 dana, i nakon tri mjeseca pregovora parafiran je Dejtonski mirovni sporazum, a koji je kasnije, zvanično potpisan u Parizu 14. decembra.

Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević, lideri BiH, Hrvatske i SR Jugoslavije, dgovorili su tada podjelu BiH po principu 51% – 49%. Ta podjela okosnica je i današnjih sukoba i nesuglasica u BiH, 21 godinu poslije. O sporazumu za N1 je govorio Miro Lazvić koji je tada bio dio tima BiH.

Smatra da je najvažnije bilo zaustaviti rat u BiH i to je Dejton uspio, a da će Aneks 4 sporazuma dovesti do reintegracije društva. Lazović kaže da se ne može reći da je to uspjelo.

“Političke snage koje su željele napraviti satbilnu i funkcionalnu BiH u tome nisu uspjele ni nakon 20 godina. Današnja BiH je nedovršena građevnina, koja nema stabilan sistem, a ima Ustav sa diskriminatornim odredbama. Današnja BiH se nalazi između Brisela i dejtonskih okova. Trebat će još vremena da se napravi stabilna država”, tvrdi Lazović.

Prisjeća se da je na početku pregovora bilo dosta tenzija unutar delegacije BiH. “Suočili smo se da pravimo Ustav od dva entiteta, Republike Srpske kao fantomske tvorevine – koju još niko nije priznao. Dva dana smo vodili pregovore, ko je odobrio to ime – sve dok se Richard Holbrooke nije umiješao”, izjavio je Lazović.

“To je bila odgovornost bh. delegacije što je u Dejton ušta RS – koju niko od organa nije priznao – a valjalo je zaustaviti rat”, kaže, dodavši da je bilo neprincipijelnih politika od nekih evropskih zemalja.

“Bilo je prijetnji i ucjena s kojima smo se suočavali. Bh. delegacija je napravila sporazum koji je očuvao cjelinu, i Brčko kao distrikt. Prijećeno je prekidom razgovora ako se Distrikt Brčko uvrsti kao dio RS”, rekao je.

A kako je reagovao Alija Izetbegović, prvi predsjednik Predsjedništva BiH, kakav je njegov stav bio?

“Jedan segment moram ispričati. U finišu razgovora sam zatekao Aliju Izetbegovića kako razgovara sa Silajdžićem o tome koja su sela bošnjačka, a koja srpska. Radilo se o teritorijalnoj podjeli. Predložio sam da što više bošnjačkih i hrvatskih sela ostane u RS, a srpskih u FBiH, na način da se što prije može reintegrisati država. Izetbegović je kazao da razumije, jer ja pripadam SDP-u i da razmišljam samo o državi. Onda je on rekao da je star čovjek i da hoće da učini za svoj narod onako kako treba, a da mi mlađi kasnije pravimo državu”.

“Imao je povjerenja u ljude koje će ostaviti iza sebe. Bio je svjestan odgovornosti, ali imao je i teret. Imao je dobre poteze, ali bilo je i grešaka“, tvrdi – a na pitanje koja je to Izetbegovićeva najveća greška, Lazović je odgovorio: “Po mom iskustvu to je prihvatanje Holbrookeovog pritiska da se prihvati ime Republika Srpska, jer je to kočnica napretka. Svojinski odnos prema teritoriju koji pripada samo jednom narodu, bez obzira na to šta piše u Ustavu BiH”, ocijenio je.

Danas Lazović tvrdi: “Sve govori da je BiH još uvijek rovita država i njena budućnost je upitna. Bojim se da ćutnjom SDA, i pritiscima Dodika se ulazi u neizvjestan period. Treba napraviti politički pritisak na bazi Dejtona i njegovih izvornih principa, i na bazi platforme Predsjedništva BiH na čijim krilima je branjena BiH. Cjelovita BiH, ravnopravnost naroda i ljudskih sloboda – takva BiH treba biti garant stabilnosti i ravnopravnosti”, smatra Miro Lazović.

Izrazio je skeptičnost u slučaju onoga što su SDA i SBB danas uradile pod paravanom bošnjačkog jedinstva, jer kako kaže – to jedinstvo vodi do srpskog i hrvatskog jedinstva i daljim podjelama BiH. “Nama treba bh. jedinstvo, i da se svi osjećaju ravnopravno i zaštićeno kroz institucije BiH”.

“Država je jaka samo onoliko koliko građaninu može garantovati prava na cijelom prostoru”, pojasnio je Lazović na koncu razgovora.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.