Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija u intervjuu za N1 govorio je o ministarskoj konfrenciji OSCE-a u Baselu, potpisivanju amandmana na Dejtonski sporazum, putu BiH ka EU, ali i njegovom daljnjem angažmanu u SDP-a nakon vanrednog kongresa stranke koji se održava u subotu.

Intervju sa Lagumdžijom radila je reportrerka N1 Jasmina Demirović, u Baselu neposredno nakon konferencije. Lagumdžija je u razgovoru za N1 pojasnio šta znači potpisivanje amandmana na Dejtonski sporazum te zbog čega je to važno.

“To je zapravo čin kojim smo konstatovalii da smo ispunili jedan dio Dejtonskog sporazuma koji je govorio o regionalnoj kontroli naoružanja i koji se odnosio na BiH i na naše susjede – Hrvatsku i u to doba na Jugoslaviju, a sada Crnu Goru i i Srbiju. Mi smo ispunili obaveze o regionalnoj koordinaciji. Ono što je u to doba (1990-ih) bio najveći problem je kontrola naoružanja, jer da je bilo kontrole naoružanja 1990. godine, kao sada, rata ne bi bilo, a  mi bismo danas bili nezavisne zemlje, članice EU i ponašali bismo se kao dio zapadne Evrope, a ne da nam istočna Evropa postane Zapad”, kazao je Lagumdžija.

Dodao je da potpisivanje amandmana ne znači promjenu već ispunjavanje obaveza zadatih Dejtonskim ustavom.

“To je kao da smo uspjeli da jedan drugi aneks, koji govori o povratku, reliziramo pa da su se ljudi vratili u svoje prethodne domove te da danas imamo onu strukturu BiH, vlasništva i etničku distribuciju kakvu smo imali prije rata. Nažalost taj aneks nismo ispunili, a jesmo onaj koji je izgledao kao najteži”, rekao je.

Lagumdžija je prokomentarisao i sastanak u Briselu, koji je održan na marginama generalne skupštine UN-am a na kojem su bili i predsjednik State Departmenta te ministri vanjskih poslova zemalja zapadnog Balkana.

Istakao je da saradnja između zemalja regije, posebno kada je riječ o borbi protiv terorizma, postoji, a na sastanku je bilo govora i o tome kako institucionalizirati saradnju.

 “Borba se odvija u pet ravni. Prva je učešće trupa u nekoj od tih misija, a BiH učestvuje u mirovnim misijama u Afganistanu i Iraku. Drugi vid saradnje je sprečavanje da naši državljani odu kao borci na strana ratišta, a mi smo početkom ove godine u Parlamentu BiH usvojili određenu zakonsku regulativu. Nakon uspostavljanja zakona smanjen je broj odlazaka na strana ratišta i to je sada ilegalno. Treći vid saradnje je presijecanje finansijskih tokova prema onome ko finansira terorizam, četvrti vid je učešće u humanitarnim aktivnostima, a peti je deligitimiranje  terorističke ideologije”, istakao je.

Napomenuo je da je važno da BiH ubrza svoj euroatlanski put.

“Da građani BiH osjete da idemo naprijed, da naš NATO put bude što brži, jer ako se to bude usporavalo stvorit će se politički vakuum i u zemlji, u kojoj ima nepravde i siromaštva, logično pojavit će se razni vidovi radikalizma. To moramo spriječiti i to je borba protiv ISIS-a u našem dvorištu”, kazao je za N1.

Na pitanje novinarke N1 šta znači za regiju to što Srbija naredne godine preuzima predsjedavanje OEBS-om odgovorio je da u saradnji zemalja regije leži i šansa Bosne i Hercegovine.

“Prije manje od pola godine lansiran je novi pristup prema zemljama zapadnog Balkana koji omogućava da zemlje sarađujući prije svega na energetskim, infrastrukturnim projektima, borbi protiv organiziranog kriminala, jačanju institucija i podršci malim i srednjim preduzećima mogu, u mjeri u kojoj sarađuju, aplicirati za nova sredstva koja dolaze iz EU. Tako se za regionalne projekte otvorio prostor od milijardu eura u narednih šest godina plus 10 milijardi eura, od evropskih i međunarodnih institucija, što iznosi 11 milijardi eura za sardanju na zapadnom Balkanu. Naših šest zemalja (zemlje bivše Jugoslavije i Albanija) kroz tzv, IPA fondove 1 na 1 imaju obećano 11,7 milijardi eura za šest godina. Nama svima ponaosob se pomaže iz EU, a još imamo toliko potencijala da nam se pomogne za saradnju. Kad se doda novi pristup EU prema BiH, koji je tu, dakle imamo šansu”, rekao je.

Lagumdžija je prokomentarisao i Britansko- njemačku inicijativu istakavši da je to velika prilika za BiH.

“To je velika prilika da se što prije formira vlast u BiH i preuzmu odgovornosti za reforme. Nama evropska inicijativa daje šansu i platformu za reforme, ekonomske, vladavinu prava, borbu protiv kriminala i korupcije, a sve to u kako bismo imali funkcionalniju BiH koja će na tom putu rješavati i odluku Sejdić – Finci“, istakao je.

U subotu se u Sarajevu održava vanredni kongres SDP-a, a Lagumdžija je za N1 kazao da on ostaje član i to aktivan.

“Ja sam još davno najavio da na sljedećem kongresu neću kandidovati za predsjednika SDP-a, jer sam smatrao da treba obnoviti rukovodstvo. Smatrao sam da je moja uloga napraviti mirnu i demokratsku tranziciju u SDP-u te da usvojimo nove demokratske standarde. Mi u subotu biramo između pet kandidata koji izlaze sa svojim konkretnim programima. Na kongresu ćemo napraviti preinake statua koji će omogućiti da dođemo do izbora novog rukovodstva sa novim i višim standardima. Vjerujem da će kongres potvrditi sporazum koji sam potpisao o ujedinjenju sa USD-om i da će to biti prvi korak ka daljem objedinjavanju ne samo socijaldemokratije već i građanske opcije”, istakao je još uvijek aktuelni predsjednik SDP-a.

Napomenuo je da on nema namjeru napustiti stranku.

“Ostajem kao najvažniji čovjek SDP-a, a to je član i aktivista. Dalji proces demokratizacije podrazumijeva da su članovi još važniji. Pa zar će biti neko važniji od člana koji želi da učestvuje, ali ne kao član organa, jer ja sam se zahvalio svima koji su me kandidirali za predsjednika i za člana Glavnog odbora i novog rukovodstva. Ja ću pomoći u mjeri u kojoj imam znanja da pomognem, savjetima i time što ću biti prisutan i postavljati pitanja, a drugi trebaju da preuzmu odgovornost i daju odgovore.

Pogledajte intervju.