Njemačka je, na temelju odluke koju je u petak donio dom njemačkih saveznih pokrajina u parlamentu Bundesrat, proglasila Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Srbiju tzv. sigurnim zemljama, što praktički isključuje mogućnost pružanja političkog azila osobama iz ovih zemalja.

“Proširenje liste zemalja koje slove kao sigurne i na Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Srbiju nužan je korak u cilju smanjenja priliva izbjeglica iz ovih zemalja”, rekao je predstavnik Kršćansko-socijalne unije (CSU) Michael Frieser nakon što je dom saveznih pokrajina, kao treća i konačna instanca, nakon njemačke vlade i Bundestaga, potvrdio promjenu zakona o pravu na politički azil.

Frieser je također naglasio da se ovom odlukom ne žele ignorisati problemi građana iz zemalja zapadnog Balkana koji u Njemačkoj traže utočište, ali da je potrebno te probleme rješavati na licu mjesta, a ne u Njemačkoj.

“Takva mogućnost u slučaju kriznih žarišta poput Sirije ne postoji”, rekao je Frieser.

 Jedan od argumenata vladajuće demokršćansko-socijaldemokratske koalicije u Njemačkoj za proglašenje BiH, Makedonije i Srbije sigurnim zemljama je i rasterećenje prihvatnih kapaciteta kako bi se omogućio dolazak većeg broja izbjeglica iz kriznih žarišta poput Sirije.

Nakon ukidanja viza za građane zemalja zapadnog Balkana 2009. i 2010. broj tražitelja azila iz BiH, Makedonije te posebice Srbije je, kako stoji u saopćenju Bundesrata,  naglo porastao, iako temeljno ne postoje razlozi za pružanje političkog azila osobama iz ovih zemalja.

Postotak priznatih zahtjeva je manji od jedan posto.

Srbija se u prvih osam mjeseci ove godine nalazi na drugom mjestu na listi zemalja s najvećim brojem podnositelja zahtjeva za političkim azilom, i to odmah iza Sirije i ispred Eritreje.

Zbog velikog broja izbjeglica iz zemalja zapadnog Balkana u zemlje Evropske unije uvijek iznova se isticala mogućnost ponovnog uvođenja viza za građane ovih zemalja.

Kod velikog broja podnositelja zahtjeva za azilom se radi o pripadnicima romske manjine.

Stanje u njemačkim prihvatilištima za izbjeglice se posljednjih mjeseci dramatično pogoršalo. U nekim gradovima poput Duisburga, za prihvat su izgrađena i šatorska naselja.

 Promjenom zakona o pravu na azil podnositeljima zahtjeva za azilom iz BiH, Makedonije i Srbije se neće zabraniti podnošenje zahtjeva, ali će postupak provjere biti skraćen sa sadašnjih sedam mjeseci na najviše četiri sedmice.

Političari vladajuće koalicije očekuju da će se skraćenjem postupka finansijski rasteretiti gradovi i općine, jer će se skratiti i vrijeme tokom kojeg se izbjeglicama isplaćuju socijalne povlastice poput dječjeg doplatka i novčane pomoći.

Novčana pomoć onima koji čekaju na odluku o davanju prava na azil iznosi oko 350 eura po osobi. Uz to dolazi i dječji doplatak u visini od 184 eura za prvo dijete, a 215 eura kod trećeg djeteta.

Prihvatanje zakona o pravu na azil u Bundesratu je bilo upitno jer su savezne pokrajine, u kojima u radu vlasti sudjeluje stranka Zeleni, odbacivale glasovati za zakon kojim bi se ubrzao postupak protjerivanja podnositelja zahtjeva za azilom iz zemalja zapadnog Balkana. Političari Zelenih su argumentirali svoje odbacivanje tvrdnjom kako izbjeglice iz ovih zemalja trpe progon, posebnokad je riječ o Romima.

Zakon je prihvaćen nakon što je savezna pokrajina Baden-Wuertemberg, u kojoj su na vlasti Zeleni i socijaldemokrati, odlučila glasati za sporni zakon.

Premijer ove savezne pokrajine Winfried Kretschmann (Zeleni) obrazložio je pristanak svoje pokrajine kompromisom s vladajućom koalicijom koja je učinila neke ustupke glede poboljšanja uvjeta života podnositelja zahtjeva za azilom. Njima će ubuduće tako biti
olakšan pristup tržištu rada kao i slobodnije kretanje zemljom.