U Nacrtu izvještaja Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2016. godinu bilo je riječi na današnjoj sjednici Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta. Već smo izvještavali da se brojni amandmani hrvatskih zastupnika odnose na zahtjeve za federalizacijom u BiH.
Konačan stav Evropskog parlamenta bit će poznat nakon sutrašnjeg glasanja. U međuvrmenu istraživali smo šta je zajedničko u retorici hrvatskih lidera danas i 2007. godine. Zahtjevi za federalizacijom BiH našli su se i u amandmanima na Rezoluciju o BiH, o kojoj će EU parlamentarci tek glasati. Tada će se znati i da li su svi ti zahtjevi pretvoreni u službeni stav Evropskog parlamenta. Premda izvjestitelj za BiH, Kristijan Dan Preda tvrdi da u prncipima federalizma nema ništa sporno.
Ipak su ti amandmani na tragu onoga o čemu govore hrvatski zvaničnici. U prvom redu Dagan Čović,tražeći treći entitet sa hrvatskom većinom. A o tome otvoreno govori i Božo Ljubić, zastupnik u Hrvatskom saboru.
“Taj federalizam treba biti dvodimenzionalne prirode. To su jedinice sa većinom srpskom, bošnjačkom ili hrvatskom. Ja ne vidim šta je u tome problem. Ako već imamo dva entiteta sa bošnjačkom i srpskom većinom, zašto ne bi bila jedinica sa hrvatskom većinom”, kaže Božo Ljubić.
Nakon zatišja, hrvatski političari ponovno su počeli otvoreno da zagovaraju treći entitet, koristeći uzavrelu nacionalističku retoriku koju razmjenjuju Milorad Dodik i Bakir Izetbegović. No, ovakvu situaciju ne gledamo prvi put. U diplomatskim depešama koje je objavio Wikileaks, opisuju se narasli apetiti hrvatski stranaka upravo na marginama tadašnjih optužbi između Milorada Dodika i Harisa Silajdžića.
U depeši iz 2007 godine se kaže:
“Hrvatski politički lideri su postali sve otvoreniji u potrazi za politički dopadljivim načinima da se spakiraju stari zahtjevi za trećim hrvatskih entitetom. Nacionalistička retorika Harisa Silajdžića i Milorada Dodika, sa izjavama o ukidanju entiteta i ‘federalizacije’ Bosne, ohrabrila je hrvatske političke lidere da otvoreno osporavaju Dejton bez straha od neposrednih posljedica”, stoji u depeši Wikileaksa iz 2007. godine.
U američkim depešama iz tog vremena se navodi da hrvatski lideri u javnosti zagovaraju multietničke federalne jedinice, ilustrujući to prijedlogom HDZ-a BiH za formiranje četiri federalne jedinice, sa Sarajevom kao distriktom. Američki zapisi posebno ističu opis generalnog sekretara HDZ-a Vlade Rogića.
“U tom kontekstu, Rogićev opis federalne jedinice neodoljivo je podsjećao na ratnu Heceg-Bosnu. HDZ 1990 je također predložio povezivanje sadašnjeg Posavskog kantona federalnoj jedinici čije bi središte bilo u Mostaru. HSS predlože Bosnu i Hercegovinu sa 6 do 8 federalnih jedinica, te su nam podijeili iscrtane mape sa granicama”, stoji u jednoj od depeša Wikileaksa.
Sve to dovelo i do potpisivanja Prudskog sporazuma 2008. godine, koji je podrazumijevao federalne jedinice. No, ubrzo se od tih ustavnih promjena odustalo. Sada se priča vraća unatrag, ali bez garancije da će sve ovo opet biti samo prolazna retorika zapisana u nekim depešama.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
