Sakib Softić danas je za N1 pojasnio zbog čega ne može preuzeti odgovornost za tužbu protiv Srbije. Počašćen je što mu je ukazano poverenje, no s druge strane, u pokretanje postupka treba se uključiti šira društveno politička zajednica.
“Smatram da niti jedna osoba ne smije imati ekskluzivno pravo da odlučuje o ovom pitanju. Razumno bi bilo da konačnu odluku o pokretanju postupka donese jedna grupa sastavljena od ljudi iz javnog i političkog života“, kazao je Softić za N1.
Podsjetimo da je Bakir Izetbegović u nekoliko navrata izjavio kako će upravo Softić na čelu pravnog tima odlučiti da li BiH ima dovoljno dokaza da se pokrene reviziija tužbe, novi postupak pred Međunarodnim sudom pravde, što Softić odbija sam uraditi .
“Grupa sastavljena od ljudi iz javnog i političkog života, oni to trebaju odlučiti. Ja im stojim na raspolaganju radi pojašnjenja kako stvari pravno stojimo“, kazao je Softić za N1.
Sakib Softić danas je izbjegao odgovor na pitanje da li uopće ima punomoć da zastupa BiH, odnosno da li postoje novi dokazi za pokretanje postupka pred Međunarodnim sudom pravde.To pitanje prošle sedmice kometirali su članovi Predsjedništva iz reda hrvastkog I srpskog naroda, Mladen Ivanić I Dragan Čović, kazavši kako “nema novih činjenica, ali ni punomoći i da je o tome obaviješten sud”.
Kada su u pitanju novi dokazi, treba podsjetiti da Međunarodni sud pravde ima izuzetno visoke standarde u pokretanju reviizije; da će BiH morati dokazati da je Srbija imala namjeru da izvrši genocid, no s druge strane ni da činjenice poput završene riječi Momčilu Perišića koje su dokazale korištenje vojnih efektiva Jugoslavije u BiH, nikada nisu iskorištene
“Mislim da su politički interesi Srbije i BiH, čak i bošnjačkog političkog vrha takvi da niko nije posebno zainteresiran za reviziju osim žrtava”, upozorava Zarije Seizović, profesor Međunarodnog prava na FPN u Sarajevu.
Nevladine organizacije, Udruženja Žene Srebrenice, VKBI i HNV su jednoglasni-revizija se mora desiti.
“Ovo je prije svega političko pitanje. Da je Srbija u prethodnih deset godina poduzela bilo šta i pokazala istinsku želju da se dobrosusjedski odnosi poprave, ona bi u svojoj Skupštini donijela rezoluciju o genocidu u Srebernici, u BiH to nije uradila. Ponudila bi bilo kakav oblik reperacije, no ni to nije uradia. Ovde se pokušava proteklih sedmica dovesti u pitanje dijalog u regiji sa pravnim procesom tužbe za najteži oblik zločina protiv čovječnosti I međunarodnog prava koji je utvđen. u BiH
Kako objasniti generacijama da ste imali priliku da zatražite pravdu za žrtve genocida, no da ste se odrekli tog prava, pita se Emir Zlatar iz VKBI-a.
Saznajemo i da je Fondacija Pravda za BiH, koju čine navedena udruženja, još prije nekoliko godina zatražila da se revidira status Sakiba Softića, no interesovanje nisu pokazali ni Željko Komšić, kasnije ni Bakir izetbgović u svojstvu članova Predsjedništva BiH, od kojih je ovo zatraženo.
Izetbegović je danas ostao nedostupan za naša pitanja kao i za komentar ko će u konačnici odlučiti o pokretanju postupka.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
