Vlastima u BiH, čini se, ne ide najbolje provođenje reforme javne uprave. Zbog pokušaja uvođenja inovacija, građani Sarajeva po nekoliko puta moraju dolaziti po nove elektronske zdravstvene legitimacije. Također, građanima je potrebno nekoliko dana da bi prikupili dokumentaciju za promjenu prebivališta.
Najnoviji apsurd domaće administracije dogodio se u Zavodu zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo. Ono što je trebalo da bude iskorak, ipak to nije. Kod 20 hiljada novih elektronskih zdravstvenih legitimacija potkrala se štamparska greška. Tako da će građani ponovno morati u – red.
ANKETA:
– Jesam. Podigao sam, na primjer, danas, a već popodne se dogodilo šta se dogodilo. Tako da je bilo smiješno. Sad moram čekati novu.
– Nema legitimacije. Kažu neka se greška dogodila. Pa svakom se dogodi greška.
“Ovim putem obavještavamo građane Kantona Sarajevo da je pri izradi elektronskih zdravstvenih kartica za osigurana lica došlo do tehničke greške koja se odnosi na izgled grba Kantona Sarajevo. Svim osiguranim licima koja su u međuvremenu preuzela elektronske zdravstvene kartice obezbjedit će se nove elektronske zdravstvene kartice bez naknade, i iste će biti dostavljene na kućnu adresu”, saopšteno je iz ZZO-a.
Građani neće opet plaćati novu elektronsku iskaznicu, ali će, posredno, platiti troškove štampanja novih. I tako se domaća administracija spotaknula na pokušajima uvođenja inovacija, predviđenih, između ostalog, i Reformskom agendom, koja se glede javne uprave provodi sporo i fragmentarno. Bh. vlasti nerijetko primijene polovične reforme, pa tako ono što bi trebalo olakšati građani, postane njihova noćna mora.
U CIPS-u razotkrivamo još jedan apsurd domaće birokratije. Tako, na primjer, promjena prebivališta više nije nimalo jednostavna. Na šalteru će vam sada tražiti čitav niz novih dokumenata, ovjerenih, a među njima i ZK izvadak, što je veliki posao za građane. Kažu da im je potrebno i nekoliko dana da bi sve to pribavili. To priznaju i u Ministarstvu civilnih poslova BiH, gdje smo pitali i zašto u svim institucijama traže takozvanu CIPS-ovu prijavu.
Pomoćnik državnog ministra nam je objasnio da u bankama, školama, na fakultetima i drugim ustanovama traže Uvjerenje o prebivalištu jer je tu naznačena tačna adresa boravišta, koja ne postoji u ličnoj karti. A kada je riječ o pooštrenoj proceduri promjene prebivališta, kažu da je to dio prilagođavanja propisa sa evropskim. Međutim, za razliku od evropskih zemalja, BiH nema uređene zemljišne knjige.
“BiH treba da uredi ove oblasti, ali ona bi trebala da uredi i druge oblasti. A to je na primjer katastar nekretnina. Kad bi imali uređen katastar nekretnina, onda bi lako razmjenom podatak mogli riješiti ovaj problem regulisanja prebivališta i boravišta”, kazao je Milan Zjajić, pomoćnik ministra za državljanstva.
No, sa polovičnim rješenjima najviše gube građani, hodajući od šaltera do šaltera. Također, ni bh. vlastima to nije od velike koristi, jer se BiH i dalje nalazi na začelju međunarodnih standarda kada je riječ o efikasnosti javne uprave.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
