Do kraja sedmice pravni tim Bosne i Hercegovine na čelu sa Sakibom Softićem trebao bi uputiti zahtjev za reviziju presude Međunarodnog suda pravde. Što će sadržavati bh. zahtjev za reviziju presude, uz ostalo nove dokaze sa suđenja Ratku Mladiću.

Pravni tim koncentrisaće se na dokazivanje međunarodne odgovornosti Republike Srbije, pokušati dokazati da je Srbija direktno počinila zločin genocida na državnom području BiH, alternativno Srbija bila saučesnik u izvršenju zločina genocida na državnom području BiH u kritičnom razdoblju.

“Pravno je pitanje da li se može povezati Srbija, odnosno njene vlasti, tada i Crna Gora sa zločinima na terenu. Nije sporno da su njihove snage tu učestvovale na različite načine, borbeno, logistički i tako dalje, no standard je izuzetno visok. Treba povezati djelovanje tih snaga na terenu. Jako će biti značajno, ako prođe ovaj podnesak u daljem postupku ako se dođe do tih dokumenata”, naglašava Vasvija Vidović, pravna ekspertica.

Glavni dio revizije presude protiv Srbije uradio je američki diplomata David Scheffer. Radi se jednom od najvećih pravnih eksperata koji je, između ostalog, kao američki ambasador za ratne zločine učestvovao u stvaranju Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Јugoslaviju. Uz Scheffera, tu su i Francuz Alain Pellet i Holanđanin Phon van den Biesen koji su bili dio tima BiH i u prvom postupku, odnosno Italijan Paolo Palchetti. Na dokumentu koji ce biti pradat Međunardnom sudu radi se aktivno od maja prošle godine. U njemu će uz ostalo biti prezentirane nove činjenice sa suđenja Ratku Mladiću

“Sigurno će nove činjenice se izvlačiti iz završne riječi tužioca u suđenju Ratku Mladiću koje je u decembru mjesecu završeno. Još uvijek se transkripti rade tih završnih riječi tužioca, a tu je masa novih dokaza, novih činjenica, novih dokumenata, a nije još ni prošlo dva mjeseca, znači sve će se to moći iskoristiti”, kaže Emir Zlatar član Fonadacije Pravda za BiH, koja velikim dijelom finansira pravni tim.

Sama predaja aplikacije je tehničko pitanje. Može je predati bilo ko, ko je odlukom Predsjedništva BiH ovlašten da zastupa državu. Tim koji podnosi apelaciju smatra da je to Sakib Softić. Podsjecaju kako nikada nije donesena odluka o razrješenju Sakiba Softića koji je za agenta BiH imenovan odlukom Predsjedništva iz 2002. godine. Aktivna legitimacija Softića potvrđena je i u reviziji presude koja je tadašnja Savezna Republika Jugoslavija podnijela 2001. godine Međunarodnom sudu u Haagu.

“Dakle, Međunarodni sud u toj istoj reviziji nije uopće dovodio u pitanje aktivnu legitimaciju Sakibu Softiću. Sud će vjerovatno u predpostupku ako prigovori druga strana u sporu, samo u slučaju tog zahtjeva pristupiti utvrđivanju legitimacije zastupnika”, podsjeća savjetnik pravnog tima BiH Enis Omerović.

O tome će odluku donijeti registar, sekretar suda ili Sudsko vijeće, zavisno od odluke Međunarodnog suda pravde.

Ukoliko bi sud prihvatio apelaciju BiH, na konačnu odluku o pokretanju revizije bi se moglo čekati ne duže od dvije godine. No sam postupak može trajati godinama.

Da li bh. pravni tim ima dokaza, novih činjenica za ovaj proces, da li Sakib Softić ima legitimitet, podjeljena su mišljenja u BiH, no ona će u konačnici presuditi Međunarodni sud pravde, ili kako su kazali naši sagovornici ovo je pravno, a ne političko pitanje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.