Rezolucija o BiH koju je prošle sedmice usvojio Evropski parlament ugledala je svjetlo dana. Kao i ranije insistira na reformama, te kritikuje vlasti na nedovoljnom angažmanu po pitanju pravosuđa, reforme uprave, te i dalje aktuelnoj politici nacionalizma i daljih podjela.

Da li su zamjerke opravdane, budući da i neki europarlamentarci takve podjele i sami zagovaraju?

Rezolucija koju je u Evropskom parlamentu podržalo 496, a protiv koje su bila 132 zastupnika, danas je na 12 strana i u 46 tačaka dostupna i bh. javnosti.

Već na početku se ovog dokumenta apeluje se da BiH prevaziđe svoje etničke i političke podjele na putu prema članstvu u Evropskoj uniji, kako bi nastavak procesa bio učinkovitiji i brži. Učinkovita i funkcionalna, koja jamči jednakost i demokratsku zastupljenost svih konstitutivnih naroda i građana, je država koju traži Evropa. Evropski parlament ima konkretne zamjerke, između ostalog:

“Izražava žaljenje zbog toga što etničke i političke podjele prouzročene, duboko ukorijenjenim dezintegracijskim tendencijama, zbog koji je nemoguć normalan demokratski razvoj, te daljnja politizacija javne uprave često otežavaju zajedničke napore za ostvarenje reformi.”

Etno-nacionalne i teritorijalne podjele nisu podržali evropski parlamentaraci. Međutim, upravo je usvajanje Izvještaja o BiH prošlo kroz niz amandmana, uglavnom hrvatskih zastupnika, koncipiranih na načelu tzv. federalizacije, što mnogi smatraju novim podjelama.

“Ne mislim da je pitanje trećeg entiteta nešto oko čega se sada treba raspravljati. To će omesti fokus i pažnju s onoga što je sada najvažnije, a to je put članstva BIH ka EU i posebno ekonomske i socijalne reforme, bez poslova neće biti entiteta“, rekao je Lars-Gunnar Wigermark, specijalni predstavnik EU u BiH.

Ovo je šef Delegacije EU u BiH rekao u prijestonici Hrvatske, tokom sastanaka sa predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem i predsjednikom Hrvatskog sabora Božom Petrovom.

I ranije smo od hrvatskih predstavnika čuli kako je pitanje preuređenja BiH, koje može značiti i ustavne promjene, pitanje koje isključivo mogu riješiti predstavnici naroda u BiH. Danas je, kažu, bilo riječi o političkoj, tehničkoj i stručnoj podršci Bosni i Hercegovini da uspješno okonča evropski put.

“Zaista vjerujem da BIH ima snage i vjerujem da svi politički predstavnici, sva tri konstitutivna naroda imaju i snagu i želje i o tome smo također razgovarali kad sam bio u posjetu njima, da će zaista BIH odraditi taj posao i da će biti stabilizacija kompletnog stanja u cijeloj regiji. Bosna i Hercegovina je ključ za stabilnost jugoistočne Europe“, izjavio je Božo Petrov, predsjednik Hrvatskog sabora.

Ipak, priča o federalizmu je aktualizirana kada je prvi hrvatski zastupnik uspio sjesti u Evrospki parlament, smatra politički analitičar Adnan Huskić. Kaže, ovaj put je očigledno bilo da zbog tzv. hrvatskog pitanja Izvještaj nije jednostavno prošao u Evropskom parlamentu.

“Ono što se učinilo sa ovim pitanjem jeste da se zapravo zloupotrijebio Evropski parlament, jer se prije svega radi nešto što se u praksi pristupanja ne radi. A to je da ni države članice, ni Evropska unija uopšte, nemaju ulogu pravo da insistiraju na izmjeni unutrašnjeg uređenja države koja aspirira da postane članica“, mišljenja je Adnan Huskić, politički analitičar.

No, pitanje je do kada će ova inicijativa ići, i hoće li je do kraja podržavati međunarodne institucije. Ono što građane BiH treba više brinuti, jesu detalji iz Rezolucije, koji govore o politizaciji javne uprave, i dalje slaboj učinkovitosti pravosuđa, nedovoljno oštroj borbi protiv kriminala i korupcije, neprovođenju odluka Ustavnog suda, te još akuelnijoj nacionalističkoj i secesionističkoj retorici u zemlji.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.