Faris Vehabović, sudija Međunarodnog suda za ljudska prava u Strazburu, govorio je za N1 o najavi revizije presude po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid. On je izrazio bojazan da bi predmet mogao završiti u početnoj fazi.

“Mislim da bi bilo mnogo bolje i pametnije da se pitanjem legitimnosti gospodina Sakiba Softića, odnosno njegovog zastupanja bave pravnici, a ne politika jer prije svega to je isključivo pravno pitanje. Sve dok se ne donese suprotna politička odluka, Sakib Softić ima pravo da zastupa BiH, jer podsjetit ću vas da je prvi put 1993. a poslije toga i 2002. godine, donesena odluka o imenovanju agenta BiH u ovom postupku i da tada 2002. to nije osporeno. Koliko znam punomoć koja je data tada data Softiću bila vezana isključivo za postupak BiH protiv Srbije, odnosno bivše Jugoslavije”, kazao je Vehabović za N1.

On je dodao se radi o generalnoj punomoći koja znači da agent ima pravo da zastupa državu sve do momenta dok mu se punomoć ne otkaže ili dok se sam postupak ne okonča.

“Očigledno je da još postoji pravna mogućnost koja nije iscrpljena i to je iskorišteno da Softić uloži zahtjev za reviziju. Ono o čemu se također diskutuje je to ko je donio političku odluku da Softić nastavlja da zastupa BiH. U to se neću petljati, ja govorim isključivo s pravne strane. Sakib Softić ima pravo da zatupa BiH i u postupku revizije sve do momenta dok Predsjedništvo koje ga je imenovalo ne kaže suprotno”, pojašnjava sudija Međunarodnog suda za ljudska prava u Strazburu.

Kakvu sliku pred Sudom ostavljamo kada političari šalju pisma s različitim stavovima?

“Ovome Sudu o kojem danas pričamo ne bi bilo ništa neobično jer to se događalo i u prošlosti i isto tako su išla pisma i s jedne i druge strane tako da ovo za njih nije ništa novo. Naravno da će se oni baviti samim formalnim pretpostavkama da se utvrdi dopustivost ovog zahtjeva što je prva faza, druga faza je ako se usvoji, da se meritorno razmatra. I naravno da će Srbija u tom dijelu staviti prigovor na ovo pitanje što je sasvim legitimno pravo i o tome će da se izjasni Međunarodni sud koji ima diskreciono pravo da o tome odlučuje u okviru dopustivosti samog zahtjeva za razmatranje revizije”, dodaje Vehabović za N1.

Ako reviziija bude prihvaćena i bude novi postupak, da li treba Softiću obnoviti punomoć?

“To je samo jedna od mogućnosti ukoliko se revizija prihvati, ukoliko prođe test dopustivosti, prođe prvu fazu, onda se može o tome razgovarati. U ovom momentu je prerano to spominjati. Ovo je moje lično mišljenje, jer nisam ni pitan niti involviran u ovo, bitno je reći da nijednom sudu nije drago da usvaja reviziju svojih presuda niti da usvaja u sličnim postupcima zahtjeve za preispitivanje svojih odluka. Sama činjenica da postoji vrlo mali broj revizija koje su uložene i koje su neuspješne pred ovim Sudom dovoljno govori o tome koliko je Sud voljan i željan da preispituje svoje odluke. Naravno da sve to ovisi o dokazima, a ako se uđe u meritorno odlučivanje o novim činjenicama, koliko su one teške da bi se ušlo u problem preispitivanja same presude, jer na osnovu nje je stvoreno jedno stanje koje je takvo kakvo jeste, to je pravno presuđena stvar. Sudovi nisu voljni da narušavaju sistem pravne sigurnosti zbog dokaza koji nemaju težinu da bi doveli u pitanje već jednom presuđenu stvar”, kazao je Vehabović

“Bojim se da bi ovaj predmet mogao da završi u početnoj fazi, dakle u fazi dopustivosti s obzirom da ni sam ne znam da je bilo šta spektakularno u posljednjih šest mjeseci bilo otkriveno. Imam pravo da sumnjam u uspjeh samog prelaska iz prve u drugu fazu. Čak ni presuda Karadžiću iz marta nije pravosnažna”, dodaje.

Kako se onda možemo pozivati na završne riječi Ratku Mladiću?

“Ja ne znam da li su te završne riječi praćene određenim dokumentima koji nisu postojali u momentu kada se raspravljalo u prvobitnoj tužbi BiH, vrlo moguće da se radi o nekim dokumentima koji su u međuvremenu pronađeni i pribavljeni. Oni bi mogli predstavljati, bez obzira što su u završnoj riječi, određene dokaze, ali ako su praćeni odgovarajućim dokumentima. Sama završna riječ bez tvrdih dokaza nije iskoristiva. Na Međunarodnom sudu za ljudska prava je identično. Imate mogućnost od šest mjeseci da podnesete aplikaciju. Kada je podnesete u narednih šest mjeseci, imate mogućnost da je dopunjavate. Ako prođe taj rok, priča je potpuno završena, sve što je podneseno jedan dan nakon šest mjeseci će biti odbačeno, bez obzira na to sve i da ukazuje na potpunu pobjedu. Mora postojati vremenski okvir u pravu, jer sve izvan toga može stvoriti pravnu nesigurnost. Da nikada niste sigurni da je jedan predmet završen. Sudovi su veoma rigorozni kod praćenja rokova. Srbija će sigurno dovesti u pitanje legitimnosti agenta, ali i određenih dokaza. Nije više pitanje ko može da podnese zahtjev za reviziju, može agent, može ambasador, može bilo ko koga ovlasti Predsjedništvo, pitanje je ko će tamo da se pojavi kao zastupnik. Naravno da će se ući i u osporavanje određenih presuda ako su one sadržane u tom podnesku. Ako se bude išlo na argumente u presudi Radovanu Karadžiću, ja sam vrlo pesimističan po pitanju uspjeha generalno govoreći i zbog činjenice da je vrlo teško uspostaviti jasnu dokumentovanu vezu između onoga što se dešavalo i uticaja dijela bivše Jugoslavije koja je u ovom predmetu oličena u Srbiji, dakle tu vezu između sukoba I oružanih snaga na teritoriji BiH koje su učestvovale u sukobima i zbog toga mislim da će to biti vrlo teško. Čuo sam argumente vezano za finansiranje određenih oficira, plaće, penzije i sl. Mislim da to jesu argumenti, ali ne znam koliko su dovoljno jaki da uspostave tu uzročno-posljedičnu vezu između onoga što se dešavalo i pukog finansiranja plaća”, kazao je za N1 Faris Vehabović, sudija Međunarodnog suda za ljudska prava u Strazburu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.